Ovršni zakon od 1996. mijenjan je u osam velikih poglavlja i sve izmjene išle su na štetu osiromašenih

Udruga Blokirani podnijela je 2014. zajednički prijedlog za pokretanje postupka za ocijenu suglasnosti s Ustavom pojedinih odredaba ovršnog zakona te određenih odredbi iz povezanih zakona, a to uključuje Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, Zakon o obveznim odnosima i Opći porezni zakon. O tome je u Studiju 4 govorila Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani.

“Kad se kaže promjena Ovršnog zakona treba imati na umu da je taj zakon od 1996. mijenjan u osam velikih poglavlja i da su sve izmjene išle na štetu osiromašenih, prezaduženih ljudi. Hrvatska se posljednjih osam godina nalazila u teškoj recesiji što je rezultiralo prezaduženošću i osiromašenošću stanovništva, padom zaposlenosti i previsokim zateznim kamatama što je dovelo do krize privatnog duga u Hrvatskoj. To ne bi bilo toliko sporno kad sa strane države ne bi dolazilo do dvostrukih kriterija”, naglasila je.

“Najave tzv. otpisa duga nisu bile ništa drugo nego mjere političkog marketinga. Tvrdnju argumentiram u činjenici da privatan dug građana raste, apsolutnim rastom od 0.5 milijarde na mjesec, što nije zabilježeno u nijednoj europskoj državi”, istaknula je.

“Trebalo bi proizvesti jedinstveni zakon, a ne živjeti u državi dvostrukih kriterija”, naglasila je.

“Mi smo 2014. odmah ukazali na krizu ustavnosti u zemlji gdje se pogoduje manjini na račun većine. Tri godine je trebalo da Ustavni sud koji je također instrument u rukama partitokracije odbaci našu osnovu. Što je loše jer pokazuje da političari ne mare za dobrobit stanovništva, a dobro jer je nama otvorilo put prema EU-u. To u konačnici znači da će građani imati pravo na odštetu”, smatra Kervatin.

Facebook Komentari