Premijer Andrej Plenković u srijedu je izjavio da se o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku” na ozbiljan način uopće ne treba trošiti riječi, podsjetivši da je hrvatski jezik definiran Ustavom RH i jedan od službenih jezika Europske unije.
“Kako bih to podržavao? Tko to može podržati u Hrvatskoj?”, odgovorio je protupitanjem premijer na marginama konferencije o podršci razvoju Centara kompetencije u organizaciji Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta upitan podržava li “Deklaraciju o zajedničkom jeziku”.
“Hrvatski jezik je jezik Republike Hrvatske definiran našim Ustavom. Hrvatski jezik je jedan od službenih jezika EU. Za mene je to jedino bitno. O nekim neformalnim inicijativama mislim da na ozbiljan način ne moramo uopće trošiti riječi”, rekao je Plenković.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek komentirala je najavljeno predstavljanje Deklaracije o zajedničkom jeziku navodeći da pretpostavlja kako je riječ o političkoj inicijativi jer ne vidi koji bi bio cilj pokretanja takve inicijative.
U četvrtak će u Sarajevu biti predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, nastala kao rezultat regionalnog projekta Jezici i nacionalizam, a kako navode inicijatori, ‘u namjeri podizanja svijesti i aktivnog utjecanja na postojeće nacionalističke jezične prakse u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji’.
Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od 200 lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih osoba iz javnog i kulturnog života Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a projekt su inicirali Udruženja Krokodil, Udruge Kurs iz Splita, podgoričkog Centra za građansko obrazovanje (CGO) i PEN centra BiH iz Sarajeva. Projekt su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek na upit da prokomentira Deklaraciju odgovorila je kako nije konkretnije upoznata s njom i da joj nije jasno u kojem smjeru ide ta inicijativa.
”Nedavno smo proslavili veliku obljetnicu Deklaracije o hrvatskom jeziku pa pretpostavljam da je ovo politička inicijativa koja se i na to željela referirati. U svakom slučaju, kao što znamo kroz povijest, Hrvati su govorili i pisali na hrvatskom jeziku, a hrvatski književnici su oduvijek govorili da pišu na hrvatskom jeziku kada je hrvatski jezik postao službeni. Pitanje zajedničkog jezika je politički konstrukt koji je došao s jednom državom ’45. godine i nikada zapravo u stvarnosti nije zaživio. On se nazivao hrvatsko-srpskim jezikom, ali svi smo mi u školi učili hrvatski i pisali smo na hrvatskom. Nije mi jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu’, zaključila je ministrica kulture u svojoj izjavi za tportal.
Deklaraciju je sastavilo 30 stručnjaka različitih struka tijekom konferencije “Jezici i nacionalizmi” koja se od travnja do studenoga prošle godine održavala u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, prenosi N1.
Deklaracija će biti predstavljena 1. travnja te dostupna za potpisivanje na web stranici projekta www.jezicninacionalizmi.com.
