Sve općine i gradovi počeli s pripremama za porez na nekretnine, a ima ih 2,2 milijuna, evo tko će plaćati više

Foto: Dražen Prša

Sve su općine i gradovi započeli s pripremama za uvođenje jedinstvenog poreza na nekretnine koji će se od iduće godine plaćati umjesto komunalne naknade, poreza na kuće i spomeničke rente.

Prema zadnjem popisu, Hrvatska ima velik stambeni fond – čak 2,2 milijuna stanova i kuća koji će biti predmet oporezivanja. Zakon koji je prihvaćen potkraj prošle godine propisao je niz kriterija po kojima će se plaćati porez, no Vlada tvrdi da će za veliku većinu građana porezna obaveza biti ista ili manja od postojećih davanja, piše Večernji list.

Procjenjuje se da će vlasnicima 270 tisuća kuća i stanova sagrađenih nakon 1990. godine porezi ipak biti veći.

1. Što je točno predmet oporezivanja i tko je izuzet od obaveze plaćanja poreza na nekretnine?

Zakon je točno naveo što se sve smatra nekretninom koja postaje predmet oporezivanja: to je stambeni prostor, poslovni prostor, garažni prostor i drugi pomoćni prostori te ostali prostori bez namjene kao i građevinsko zemljište koje se koristi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti i neizgrađeno građevinsko zemljište ako se nalazi unutar građevinskog područja. Porez se jedino neće plaćati na neizgrađeno građevinsko zemljište i nekretnine koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te na sakralne objekte u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Svi ostali objekti predmet su oporezivanja, pa čak i one nekretnine koje nisu za uporabu, no na njih će se primjenjivati niži koeficijent. Slično kao i domaći građani porez će plaćati i stranci!

2. Zašto je neizgrađeno građevinsko zemljište predmet oporezivanja i koliki bi taj porez mogao biti?

Vlasnici neizgrađenog građevinskog zemljišta i sada plaćaju komunalnu naknadu, koja se za prosječni plac predviđen za gradnju obiteljske kuće kreće do stotinjak kuna godišnje. Ta bi obaveza od iduće godine mogla skočiti nekoliko puta. Budući da su mnogi građani vlasnici nekog komada zemljišta u građevinskoj zoni, točno ćemo navesti na koga se ta obaveza odnosi. Zakon kaže da se neizgrađenim građevinskim zemljištem smatra zemljište:

– koje svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine

– zemljište za koje je izdano rješenje o uvjetima građenja ili drugi akt vezan uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje

– zemljište na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čije građenje nije potrebna građevinska dozvola.

3. Što građani sada mogu učiniti kako bi doznali kakve su im porezne obaveze?

Ne previše, jer općine i gradovi tek ustrojavaju vlastitu bazu podataka i prikupljaju sve relevantne informacije o stambenom fondu na svom području. Tko god ima nekih dilema, trebao bi se obratiti lokalnim uredima u svom gradu ili općini. Krajnji rok u kojemu građani mogu dostavljati potrebne podatke je 31. listopada. Porezno će rješenje stići na kućne adrese do 31. ožujka 2018. godine.

4. Kakve su obaveze lokalnih jedinica?

Svi su gradovi i općine već trebali početi s ustrojavanjem evidencije o nekretninama. Ona će se temeljiti na podacima o komunalnim naknadama, no u tu bazu treba unijeti sve moguće vlasničke promjene, ishode legalizacija, dogradnje, nove stambene jedinice. Dvjestotinjak lokalnih jedinica koje nemaju porez na kuće za odmor mora pripremiti i evidenciju nekretnina koje služe za odmor, jer će se one oporezivati po većim koeficijentima od ostalih nekretnina. U ovoj fazi oporezivanja broj nekretnina u vlasništvu pojedinca neće imati utjecaj na visinu poreza nego njihova namjena, pa će porez biti veći ako se u nekretnini odvija neka poslovna aktivnost. Lokalne će vlasti do 30. studenog 2017. donijeti odluke o područjima zona, vrijednosti boda, vrijednosti koeficijenta zona za pojedine zone, vrijednosti koeficijenta namjene (Kn) i rokove plaćanja. Gradovi mogu socijalno ugrožene građane osloboditi plaćanja utvrđene porezne obveze, ali moraju naći izvore sredstava iz kojih će se namiriti utvrđena porezna obveza.

Facebook Komentari