Josipović: I kad sam izgubio izbore bio sam popularniji nego Predsjednica danas, neka se ne uvrijedi, evo zašto

Ivo Josipović, bivši predsjednik komentirao je u Novom danu prijedlog Davora Bernardića, šefa oporbe, da predsjednica predloži tri ministra u Vladi.

Upitan je je li ga iznenadila ta izjava Bernardića. Josipović odgovara da postoji takva praksa u dvije-tri zemlje svijeta.

“G. Bernardić je krenuo od ispravne detekcije problema u sustavu – predsjednica ima puni legitimitet, izabrana je neposredno, a na praktičnoj razini politike nema ovlasti”, kazao je Josipović, navodeći da u potpuno parlamentarnom sustavu predsjednika bira parlament.

Ipak, ne podržava Bernardićev prijedlog.

“Bernardić je uočio slabosti – predložio radikalno rješenje i ne slažem se da bi predsjednik trebao predlagati ministre, ali u prijedlogu ustavne reforme navodio sam da treba premostiti očekivanja od predsjednika i omogućiti mu da on obavlja ustavne ovlasti na efikasan način, s obzirom na praktične mogućnosti”, kazao je Josipović.

“Predsjednica ima ulogu u obrani i sigurnosti u vanjskoj politici i nedefiniranu funkciju usklađivanja rada državnih tijela. Međutim, ima malo praktičnih mehanizama za te funkcije. Susreo sam se s tim problemom i u predloženim izmjenama Ustava; nisam bio za to da se mijenja parlamentarni sustav, to je dominantno opredjeljenje u Europi”, kazao je Josipović.

Ipak, naišao je na kritike kad je predložio šire ovlasti.

“Mediji ko mediji uvijek to tako tumače. To nije povećanje ovlasti, već popravljanje sustava. Imate visoki neposredni legitimitet, a premijer ima faktički potpuno neograničenu vlast – to je motiviralo Bernardića da ode korak dalje, s čim se ja ne slažem, ali bih svakako bio za to da predsjednik dobije jasan mehanizam, recimo, sukreiranja vanjske politike s Vladom”, kazao je Josipović.

Tri dosadašnja predsjednika različito djelovali u javnosti, iako su imali iste ovlasti – Stjepan Mesić je zaista sudjelovao u odlukama, Josipović nešto odmaknutiji od dnevne politike, a Grabar Kitarović oštro kritizirana zbog svojih poteza.

“Ne bismo se trebali povesti za tim koliko nam se sviđa ili ne sviđa kako predsjednik obavaljanja dužnosti, kada razmišljam o tome kakvo nam je ustavno uređenje. Bit će boljih i gorih predsjednika”, kazao je Josipović. On navodi kako je on pokrenuo proces pomirenja sa BiH i Srbijom te da je dijelom i njegovom zaslugom Hrvatska je ušla u EU, a osim toga “prisilio” je parlament da donese zakon o nezastarijevanju pretvorbenog kiriminala.

“Predsjednica se odlučila za estradni pristup – reklamira tenisice, pjeva, svira, skače, to je isto njen motivacijski način vođenja politike, ali mnogima se ne sviđa”, kaže Josipović.

Komentirao je i činjenicu da je bivši premijer Milanović tražio da se predsjednik bira u parlamentu, dok predsjednica predlaže ministre, a premijer Plenković joj odgovara s – “budimo realni”.

“Često su ti sukobi i osobne naravi. Milanović je imao tendenciju sve ovlasti preuzeti – ovdje ih ne uspoređujem po rezultatima – kao premijer Sanader. Kad netko želi do kraja moćnu poziciju, bez drugog ključa…”, kazao je Josipović, a na pitanje nije li taj drugi ključ zapravo Sabor, navodi da nije.

“Parlament je potpuno ovisan o premijeru, imamo anomaliju da je premijer svemoćni centar svake moći, a za neka druga područja koja su općeg nacionalnog značaja – sigurnost, vanjska politika, vojska – treba postojati drugi ključ”, kazao je.

“Taj drugi ključ nije funkcionirao ni u mom mandatu – razlozi mogu biti različiti, možda vam smeta netko tko ima širi demokratski legitimitet, kao predsjednik”, kazao je. Nije poanta ni u tome da se svu vlast dâ u ruke predsjedniku, kao u vrijeme Franje Tuđmana, ali naš sustav se u praksi izokrenuo i sada ta moć pripada premijeru, navodi on.

Upitan je da komentira smjenu ravnatelja SOA-e, uz pitanje postoji li danas ta ravnoteža između premijera i “drugog ključa”.

“Ona bi mogla postojati, politika nije matematika, već interpretacija, splet složenih odnosa, gdje i osobnost čelnika dovodi do izražaja”, navodi Josipović. On je imao sukob s Vladom Jadranke Kosor zbog otvaranja razgovora s BiH i Srbijom, pa su se tad “sazivali generali i bivši premijeri”, da bi se Vlada – nakon što se pokazalo da njegovo približavanje susjedima ima podršku oko 70 posto – pridružila tom otvaranju BiH i Srbijji i na kraju su imali zajednički dobar rezultat. Postoje formalni i neformalni kanali, utjecaj temeljem osobnosti, kao i slabosti koje iz toga proizlaze, dodaje Josipović.

‘I kad sam izgubio izbore bio sam popularniji nego što je predsjednica danas’

Popularnost predsjednika republike pada. Je li sam položaj takav da je predsjednik neutjecajan, upitan je zatim.

“Ima više razloga. I kad sam izgubio izbore bio sam popularniji nego što je predsjednica danas”, kazao je, dodajući da to ovisi o puno faktora.

“Predsjednica ima nikad nižu popularnost. To je rezultat načina, neka se sad ne uvrijedi, kako vodi politiku – estradizacija i odsustvo značajne incijative, pa i određeni gafovi, koji su nekad i pretjerano naglašeni, dovode do ozbiljnog ruiniranja popularnosti”, kazao je Josipović. Bilo bi dobro da je popularnija i da ne donosi takve nepopularne odluke kakve donosi premijer. Ogromna su očekivanja od predsjednika, što je rezultat nepoznavanja ovlasti, primjerice, očekuje se da riješi gospodarstvo, što ne može.

Navodi i da često otpor predsjedniku iz Vlade dolazi iz politčkih razloga.

“Predsjednici napuštaju stranku, ali nisu politički lobotomizirani. Ja sam želio socijaldemokratsku politiku, a Grabar Kitaorivć je htjela narodnjačku, Mesić je bio lijevo, iako sada izlaze neki drugi podaci iz njegove prošlosti. No, on je jako dobro obavljao svoj posao i ostavio je trag. Nadam se da će ga i predsjednica ostaviti”, navodi Josipović.

Komentirao je predsjedničine pokušaje prijedloga poput uvođenja vojnog roka ili ministarstva za demografiju.

“Da, ali ta rješenja nisu toliko ouzbiljena da bi izazvala više od polemike”, kazao je. Slično je napravila i kada je riječ o energetici, odnosno nabavci plina na liniji sjever-jug ili iz tri mora – ona je izašla s idejom koja je prisutna još iz mandata Mesića, a oko 2010. ili 2011. došlo je i do stvaranja te inicijative.

Sjednice Vlade na inicijativu predsjednika – potpuno nepotrebna i nerealna parada

“Kad je riječ o izbornom zakonodavstvu, volio bih da se to izbrusi bez bitnih promjena ovlasti predsjednika – one su samo nedorađene u mnogo aspekata i to bi trebalo kroz promjene Ustava”, kazao je. Ne slaže se da bi predsjednik trebao sazivati sjednice Vlade.

“To je potpuno nepotrebna i nerealna parada. Koji bi premijer to dopustio? Predsjednik će se teško na to odlučiti pa dobiti nogu od premijera, kao što će i premijer dopustiti da mu netko utječe na rad kad donosi teške odluke. To je nedorečeno i treba se ukloniti. Također ne valjda da predsjednik mora prvo potpisati zakon, pa da tek onda on ide na Ustavni sud”, kazao je Josipović. Smatra da bi trebala postojati opcija suspenzijskog veta, odnosno da predsjednik odbije potpis dok Ustavni sud ne odluči je li zakon neustavan.

Izborni sustav je po njemu nepravedan, ne samo zbog izbornih jedinica zbog kojih jedan glas ne vrijedi isto kao neki drugi.

“To jest bio, u vrijeme donošenja, određeni izborni inženjering. Pa pogledajte samo Zagreb, koji je raščerećen na četiri jedinice, što je potpuno ludo”, kazao je Josipović. Smatra da je rješenje i mješoviti sustav, kada bi osobnost kandidata utjecala na izbor u Sabor, odnosno doradu preferencijalnog glasa. Danas, navodi, imamo zastupnike za koje nitko nikada nije čuo. Rješenje nije u dvodomnom Saboru, ali smatra da bi trebalo dio zastupnika birati imenom i prezimenom, pogotovo u manjim izbornim jedinicama.

“Treba ostati šest do deset stranaka”

“Trebali bismo imati sustav koji bi demotivirao prevelik broj stranaka, imamo ih preko 150, i jačanje stranaka da ostane šest do deset stranaka”, kazao je. Bit će stranaka koje će tražiti niži prag, ali sustav je previše rasplinut, dodaje.

Zabrana predizbornog koaliranja bi smanjila broj stranaka na razumnu brojku, što je njemačko rješenje.

Odnos Sabora, premijera i predsjednice komentira tako da je po njemu Vlada faktički iznad Sabora, a ne obratno. Sustav se nešto izmijenio zahvaljujući Mostu, no u vrijeme Milanovića i Sanadera imali smo svemoćne premijere. Upitan je je li Plenković slabiji od njih, kaže da on ima važnog koalicijskog partnera i da ne bi to povezivao sa slabošću, pogotovo zbog okolnosti u kojima je preuzeo HDZ i Vladu.

Facebook Komentari