Hrvatskoj je ovih dana uručena skupna tužba za naknadu štete tijekom Drugoga svjetskog rata

Hrvatskoj je ovih dana uručena skupna tužba za naknadu štete koju su hrvatski Srbi, Romi i Židovi pretrpjeli tijekom Drugoga svjetskog rata.

Riječ je o postupku koji je nekoliko osoba u svibnju prošle godine pokrenulo pred Okružnim sudom u Chicagu tražeći za žrtve, njihove nasljednike i rodbinu odštetu u visini od 3,5 milijardi dolara.

Riječ je o naknadi, ne samo materijalne štete, vezane uz oduzetu imovinu, nego i nematerijalne štete koju su pretrpjele žrtve ustaških logora.

Tužitelji tvrde da je za tu štetu odgovorna Hrvatska kao pravna sljednica NDH. U Ministarstvu vanjskih poslova potvrđeno je da je tužba pristigla putem američkog veleposlanstva, piše Večernji list.

Ministarstvo vanjskih poslova, prenosi Večernji, kaže da Hrvatska ne može biti odgovorna jer nije pravna sljednica NDH.

Da je tome tako, vidljivo je već iz Izvorišnih osnova Ustava, u kojima se izrijekom navodi da Hrvatska počiva na temeljima suverenosti izraženima u odlukama ZAVNOH-a, nasuprot proglašenju NDH – objašnjava izvor iz MVEP-a.

S pitanjem povrata imovine oduzete u vrijeme NDH, prije svega one koja je pripadala Židovima, suočavale su se sve dosadašnje vlade od kojih se diplomatskim putem tražilo da zakonsko pravo na povrat oduzete imovine, uz razdoblje komunističke vladavine, prošire i na razdoblje ustaškog režima.

U Zagrebu je prošle godine u travnju boravio posebni izaslanik za pitanja holokausta američkog State Departmenta Nicholas Dean, koji je kao osnovnu svrhu svog posjeta naveo pitanje židovske imovine oduzete tijekom Drugoga svjetskog rata.

Pod pritiskom zbog povrata imovine u samom početku mandata našla se i Milanovićeva Vlada, a sličnih se pritisaka prisjeća i bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt, za čijega je mandata parafiran sporazum s Austrijom o povratu imovine njihovim državljanima, od kojega se odustalo pod pritiskom javnosti.

Škare Ožbolt, međutim, naglašava da se ni u jednom trenutku nije pomislilo na to da se pravo povrata proširi i na razdoblje NDH.

– Takav se zahtjev, odnosno tužba, temelji na netočnim podacima. Hrvatska nije sljednica NDH, već SR Hrvatske i sve ovo pobjeglo je iz konteksta. Sud koji bi priznao takvu konstrukciju ustvrdio bi da je Hrvatska nastala na zločinačkom režimu, što nije točno. Uvjerena sam da će tužba završiti neuspjehom – kaže Škare Ožbolt.

Iz Židovske općine Zagreb više su puta tražili da se hrvatskim Židovima vrati ono što je moguće po važećem zakonu, a da se u drugoj fazi izmijeni zakon i da se omogući povrat imovine koju im je oduzeo ustaški režim. Tražili su i da se pravo nasljedstva proširi i na one koji nisu u prvom nasljednom redu, jer je takvih nasljednika vrlo malo.

Predsjednik Koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus kaže da su zahtjevi uvijek bili vezani isključivo uz oduzetu materijalnu imovinu koja je, kaže, golema. Uvjeren je da upravo u vrijednosti imovine leži razlog zbog kojega se pokušava izbjeći njezin povrat.

– Zakon koji ima Hrvatska najrestriktivniji je u Europi i potpuno neprovediv. Osim toga, i ono što je čisto, što je pokriveno zakonom, stoji u ladicama i ne vraća se. Pogledajte u kojoj državi osim u Hrvatskoj imovina nije vraćena! Vraća se čak i u Srbiji – kaže Kraus.

Na pitanje nada li se da bi tužba pred sudom u Chicagu mogla nešto promijeniti, Ognjen Kraus odgovara: – Ne znam trebam li se čemu nadati. Upravo sam danas gledao proces čovjeka iz moje zajednice koji na sudu 38 godina traži pravdu pa ništa.

Tužba u Chicagu nije prva kojom su žrtve ustaškog režima tražile odštetu. Godine 2012. pred američkim okružnim sudom za Sjevernu Karolinu vođen je postupak “Alperin protiv franjevačkog reda Male braće”, kojim je od Vatikanske banke tražena odšteta za tzv. “ustaško blago”.

Postupak je završio neuspjehom tužitelja, a s obzirom na to da se ta tužba temeljila na vrlo sličnim argumentima, očekuje se da će se Hrvatska pred sudom u Chicagu pozivati na tu presudu kao presedansku.

Facebook Komentari