Plenković: Nisam prekršio načelo trodiobe vlasti, politikantski komentari su smiješni

Premijer Andrej Plenković u razgovoru za središnji Dnevnik HRT-a govorio je o netom završenom summitu Europske unije u Bruxellesu, europskim ciljevima Hrvatske, “Europi više brzina”, sinoćnjem ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća, državama Zapadnog Balkana, oporbenom prozivanju zbog zajedničke konferencije za novinare s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom itd.

Temeljno pitanje summita u Bruxellesu bilo je što u ovome trenutku, pa nakon što iz EU izađe Velika Britanija, napraviti s europskim projektom, rekao je Plenković.

Govoreći o pozicijama Hrvatske, kazao je da je zagovarao tri točke: 1) da europski projekt mora imati snažniji demokratski legitimitet, veće povjerenje europskih birača u europske institucije. Moramo se snažno oduprijeti rastućem populizmu i demagogiji koji je sada na horizontalnoj razini u nizu članica EU-a vidljiv. 2) druga je tema da se europske politike, zajedničke politike europske unije i europski proračun (ta redistributivna snaga ogromnih sredstava – oko 150 milijardi eura godišnje) mora konkretnije osjetiti u svakodnevnom životu svih građana. 3) treća tema je da imamo snažniju globalnu ulogu, da pridonesemo u globalnom upravljanju, da vidimo promijenjene okolnosti u Washingtonu, jednu asertivnu politiku Rusije i da se EU pozicionira kao globalni akter, kazao je Plenković.

Što se tiče Europe više brzina, tu treba stvari demistificirati, rekao je premijer Plenković. Europa više brzina postoji i danas. Pod tim podrazumijevamo da trenutno nisu sve članice EU-a u eurozoni. Nisu sve članice ni u schengenskom prostoru. Nisu sve članice ni u različitim oblicima pojačane suradnje, npr. u europskoj obrani. Ono što je bitno je da moramo izbjeći scenarij u kojem bi svega nekoliko država članica najvećih, najutjecajnijih i najbogatijih krenulo u tješnju, bržu i dublju integraciju, a da druge u tom procesu zaostanu, pa da se s vremenom stvori dojam o tome da veliki bogati i utjecajni odlučuju, a mali tek slijede. Taj proces mora biti uključiv i otvoren za sve, izjavio je premijer i dodao da Hrvatska želi biti dio toga procesa.

Govoreći o ponovnom izboru Donalda Tuska za predsjednika Europskog vijeća i činjenici da za to nije imao potporu svoje države, Plenković je kazao da se eto, nažalost, sinoć dogodila jedna dosta bizarna situacija u Bruxellesu. Unutarnjopolitička situacija u Poljskoj prelila se na europske institucije. Svi znamo da su Hrvatska i Poljska izrazito prijateljske zemlje, od zajedničke slavenske pripadnosti do velike bogate tradicije, političke, gospodarske, kulturne suradnje, a isto tako i kvalitetne suradnje s potvrđenim predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom. Poljska je predložiola jednog drugog kandidata, Jaceka Saryusza-Wolskoga mog prijatelja s kojim sam zajedno radio na dosjeu Ukrajine proteklih nekoliko godina, no sve ostale članice osim Poljske podržale su Tuska. Nadam se da će se izgladiti odnosi između Tuska i aktualne poljske vlade, dodaje.

Plenković je izjavio i da je Europsko vijeće jučer nakon devet godina donijelo zaključke i za nama susjedne države. Potvrdili smo europsku perspektivu svih država. Ja sam osobno izrazio veliku podršku naporima BiH u reformskim procesima, da održimo europski put. Po meni, europski put je jamac i stabilnosti i kohezije većine naših susjednih zemalja. Ova priča s Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu da odbaci zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH za genocid protiv Srbije, naravno da ima reperkusije u BiH. Ono što je nama važno je da sva tri konstitutivna naroda i njihovi politički akteri prionu onome čemu je Hrvatska lani pomogla, a to je bilo podnošenje zahtjeva za članstvo, političke reforme, odgovor na upitnik Europske komisije, stvaranje preduvjeta za donošenje novog izbornog zakona i potpuna ravnopravnost Hrvata kao konstitituvinog naroda.

Na pitanje smatra li da je učinio nešto sporno ili prekršio načelo trodiobe vlasti kada je održao konferenciju za novinare zajedno s glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom u vezi s aferom “dnevnice”, odgovorio je kako ništa sporno tu nema. Našli smo se u situaciji koja je vrlo neuobičajena, rekao bih gotovo bizarna – da je u zgradi Vlade godinama očito postojao jedan sustav izvlačenja novaca temeljem fiktivnih putnih naloga. Kada smo stekli cjeloviti uvid u te procese, koji očito traju godinama, odmah sam zvao državnog odvjetnika, razgovarali smo i odlučili tu informaciju podijeliti s javnosti i prepustiti cijeli slučaj DORH-u  koji sada to vodi. To je ono što je odgovoran potez, ne mene kao predsjednika Vlade i pravnika, nego kao običnog građanina. Politikantski komentari i zlorabljenje političkih funkcija na način da se tu insinuira da je tu nešto protuustavno – doslovno je smiješno.

Naravno da nas je iznandilo što se to događa u središtu Vlade. Tko bi mogao zamisliti da se takve prakse događaju godinama. Nitko za tim ne ide. Ja imam ne samo povjerenje u sustav i one koji rade u njemu, nego od posla vam nije ni na kraj pameti da se tako nešto događa, kazao je Plenković.

Facebook Komentari