Ljubo Jurčić o kontroli cijene plina: Vjerojatno će pokušati prikriti štete takve odluke u HEP-u

O cijeni plina i posljedicima odnosa Vlade prema HEP-u, ali i dnevnoj politici, u Novom danu su razgovarali s bivšim ministrom gospodarstva i ekonomskim stručnjakom Ljubom Jurčićem.

Prema svim izračunima koji su se mogli čuti u javnosti jednostavno je nemoguće da sada HEP kupuje skuplji plin od INA-e, da istodobno cijena za građane ostane ista, a HEP i dalje posluje pozitivno?

“Ovdje ima nekoliko paradoksa. Prvi je da otvaramo tržište plina, da se cijene formiraju na tržištu, a na drugoj strani istovremeno politički utječemo na cijenu plina. Tako da svatko ne plaća svoje troškove da bi se zadržala cijena za potrošala. Te troškove netko mora platiti – HEP, INA, Podzemno skladište plina ili neki prijenosnik… Pitanje je što radi HERA koju smo osnovali kao agenciju koja gleda s pravne strane koliko tko mora snositi troškova. Kad HERA to odluči, Vlada mora prema tome odlučiti, a mi imamo paradoks da Vlada određuje cijenu, a svi se moraju u nju “zbiti”. To je financijski nemoguće. Posljedica je da će vjerojatno doći do većih troškova koje će platiti netko tko to ih ne bi trebao platiti.”

Govori se da bi ta razlika koja će se morati nadoknaditi mogla biti i 100 milijuna kuna.

“Vjerojatno će pokušati prikriti štete takve odluke u HEP-u. HEP može manje obračunavati amortizaciju, raditi to drugačijim amortizacijama. Nadati se da bude kišna godina pa da više električne nergije stvara iz vode… Ako Bog da, iz drugih izvora će se pokriti.”

Premijer Andrej Plenković pomalo je nervozno reagirao kada mu se spomenulo da su stručnjaci iz HEP-a protiv ovoga. Može li HEP u ovom trenutku biti bez političkih pritisaka?

“To je rezultat funkcioniranja cjelokupne politike. Politika određuje i utječe na rukovodstvo. Oni su došli tamo zbog stručnosti, ali i prihvaćanja Vladine politike. To sve ide u politikanstvo koje služi da se vladajući zadrže na poziciji.”

Je li ovo politička odluka zbog skorašnjih lokalnih izbora?

“To je prvo, da ne stvore negativnu poziciju. Ali ima jedan veći problem, a on je ono što bi Vlada trebala raditi – povećanje zaposlenosti i plaća građana. No kako zasad Vlada nema takvu politiku, prave se velikim dušebrižnicima pa na umjetan način žele prikriti rast cijene života građana. Zbog ovakve politike prema energiji bit ćemo za nekoliko godina u znatno lošiji poziciji nego danas.”

Iz Vlade govore da će i HEP i dalje poslovati dobro?

“Jedino da prijeđe više na proizvodnju energije iz vode pa recimo da umjesto uobičajnih 25 posto iz hidroenergije dobijemo 40 posto i da se tu ostvari veliki profit i s njime se pokrije gubitak iz plina.”

Ministar financija Zdravko Marić rekao je da je važno da rast cijene ne pogodi građane.

“Kratkoročno. Vratit će se to građanima. Sustav će puknuti pa ćemo u budućnosti morati plaćati dvostruko veću cijenu. Ova odluka je potpuno kontra dugoročnog razvoja jer se gledalo kratkoročno.”

Znači da najesen možemo očekivati veću cijenu plina?

“Vrlo vjerojatno, ali možda ne najesen, mislim da će to biti za godinu dana. Tada će se reći “poštovani narode nalazimo se u takvoj situaciji, neizbježno je povećanje cijene plina”. Prije 13, 14 godina kad sam bio u Vladi, dignuli smo cijenu plina da bi se izgradio sustav, da ljudi imaju plin. Ovo se radi da danas imamo plin, a sutra nećemo imati ni dovoljno plina, ni električne energije.”

Na zatvorenom dijelu sjednice, Vlada je “dala suglasnosti društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. za ugovaranje prolongata okvirnog sporazuma s s Privrednom bankom Zagreb d.d., Zagreb, višenamjenskog revolving limita s Raiffeisenbank Austria d.d, Zagreb, višenamjenskog okvira sa Societe Generale-Splitska banka d.d., Split te okvirnog ugovora sa Zagrebačkom bankom d.d., Zagreb. Ovim odlukama prolongiraju se višenamjenski neobvezujući okviri kod predmetnih banaka.” Odnosno, Vlada je HEP-u dala mogućnost, da se u slučaju problema s likvidnosti, odmah zaduži.

“To je indirektno i rekao ministar Dobrović, da odluka oko plina neće dovesti u probleme poslovanje HEP-a. Ako im troškovi budu rasli više od prihoda, to će se pokriti ovim zaduženjem. Indirektno su priznali da će ovo dovesti do problema. Kad pažljivo slušate izjave, nikad nisu decidirano rekli da neće dovesti do gubitaka, nego da neće dovesti u pitanje poslovanje HEP-a. Poslovanje može biti i s gubitkom. Vlada je napravila okvir da se troškovi, ako budu veći od prihoda, mogu pokriti ovim zaduženjima. A onda se u srednjem i dugom roku gomilaju troškovi, kamate… Bit ćemo u puno lošijoj situaciji… Zadnji efekt je da ne ulažemo u infrastrukturu. Možemo imati raspad energetskog sustava za 10 godina. Ovo je po meni jedna politikanska odluka sa štetnim posljedicama već u roku godinu, dvije, a da ne kažem 10 godina.”

Vlada i dalje zastupa da je najbolji model otkupa INA-e privatizacija HEP-a. Tko će kupovati dionice HEP-a ako se može vidjeti da će stvarati gubitak?

“Napravljena je velika greška jer se miješaju HEP i INA. Vlada mora rješavati INA-u bez HEP-a. HEP nije osnovan da se njime trguje na burzi, primarna zadaća je da stvori dovoljno kapaciteta za proizvodnju električne energije za cijelo hrvatsko područje, to je javna dužnost, a ta točka još nije dosegnuta. Mi 30% energije uvozimo. Ovdje može biti situacija da se na mala vrata htjela otvoriti privatizacija HEP-a jer je veliki pritisak predatora da kupe HEP.”

Facebook Komentari