Daniela Trajkovska Zdraveska: “Makedonija doživljava teške trenutke svoje novije povijesti”

Daniela Trajkovska Zdraveska - Novinarka "Nova Makedonija"

Piše: Daniela Trajkovska Zdraveska

Za Hrvatsku danas iz Skoplja eskluzivno javlja novinarka “Nove Makedonije” Daniela Trajkovska Zdraveska:

Republika Makedonija doživljava teške trenutke svoje novije povijesti. Država je ostala bez Vlade (momentalno je na snazi tehnička vlada koja nema ingerencije donositi ikakve odluke), Parlament je raspušten, a novi sastav još nije počeo sa radom, jer nije konstituiran suglasno Ustavu, a predsjednik Gjorge Ivanov svojim odlukama samo nadopunjava sliku kaosa, jer najprije је dao mandat pobjedniku prosinačkih izbora ali nisu uspjeli da postignu ugovor za vladu, a nakon dugo premišljanja nije dao mandat niti drugoplasiranoj koaliciji, tako da je u Makedoniji prilično nejasna situacija.

Dodamo li tome da su na ulicama cijele države aktualni prosvjedi navodno građanskih udruga, dobiva se slika tekućih dešavanja, koju rijetko tko može korektno protumačiti i objasniti. No, krenimo redom.

Situacija u zemlji se zakuhala nakon sto je predsjednik Ivanov odbio dati mandat za sastavljanje nove Vlade (izbori su bili još 11. prosinca 2016.) lideru Socijaldemokratskog saveza (SDSM) Zoranu Zaevu, kojeg je dobio s natpolovičnih 67 potpisa (Sobranje ima 120 mjesta), iz navodnog razloga jer su albanske partije sa kojima je postizborno koalicirao istakle kao uslov za novu vladu platformu koju su sastavili i potpisali u Tirani.

Zaev je pri tome imao samo podršku albanskih partija za dobijanje mandata za premijera, ali nije bilo poznato da li bi partije participirale u Vladi ili bi ostali u opoziciji. To su DUI (Demokratska unija za integraciju – Bashkimi Demokratik për Integrim, BDI) Alija Ahmetija, koja ima deset mjesta, Pokret Besa (Lëvizja Besa) Bilalla Kasamija (pet zastupnika) i Alijansa za Albance (Aleanca për Shqiptarët) Ziadina Selëna (tri mjesta), koje Zaevu daju malu, ali potrebnu većinu.

Ivanov je naime odbio dati mandat Zaevu, a kao razlog za to je naveo Albansku platformu koju su tijekom siječnja 2017. godine sastavile albanske stranke i koja je bila vodilja za njihovo učešće u vladi Makedonije.

Kako je poznato, u platformi, traži se da albanski jezik dobije status službenog jezika na cijelom teritoriji Makedonije, spominje se ekonomska ravnopravnost, uključivanje albanskih stranaka u pregovorima o sporu oko imena zemlje sa Grčkom, kao jedan od uslova za ulaz zemlje u NATO i EU, ali i produžavanje roka za rad Specijalnog javnog tužiteljstva. Ova platforma je potpisana u Tirani nakon susreta partija makedonskih Albanaca sa albanskim premijerom Edi Ramom.
Zanimljivo je da je Ivanov tek Zaevu postavio uvjet da ne ne može koalirati sa albanskim partijama navodno zbog njihove platforme, a da nije prije toga isti uvjet postavio Nikoli Gruevskom, lideru koalicije koja je pobijedila na izborima.

Njegova odluka je izazvala reakcije mnogih političkih faktora, ali i građanskih udruga. S jedne strane su bili građani i političari koji su tražili da Ivanov da mandat bez ikakvih uvjeta, suglasno Ustavu, dok su drugi u koaliranju Zaeva sa albanskim partijama vidjeli početak albanizacije zemlje, odnosno njeno cijepljenje na dva ili nekoliko dijelova uz pomoć stranih faktora, prije svega filantropa Džordža Soroša.

To je izazvalo lavinu građanskih prosvjeda najprije u Skoplju, a ubrzo nakon toga i po cijeloj Makedoniji, gdje se tražilo od političara da ne dozvole cijepljenje Makedonije.

U središtu Skoplja već nekoliko dana počeli su se okupljati nevladine patriotske organizacije pod imenom “Za zajednička Makedonija” koji se protive vladi Zaevu sa albanskim partijama, jer tvrde da bi on prodao Makedoniju i da će s time Makedonija biti federalizirana, ali i da ce u mnogim gradovima gdje nema Albanca, ipak ljudi morati da uče i govore albanskim jezikom.

Oni također govore da će biti promijeniti UStav zemlje, grb, nacionalne himne kao i nacionalne valute. Na ove tvrdnje, reagirao je i lider SDSM, Zoran Zaev, koji je rekao da nitko neće mijenjati ništa i da će sve biti regulirano postojećim zakonima u Makedoniji. Međutim, protesti se i dalje održavaju u nekoliko gradova u zemlji.

Lider DUI, Ali Ahmeti sa partijskim vrhom, donio je odluku da ipak učestvuje u Vladi nakon što je izjavio da je ta odluka jednoglasno donijeta, a na pitanje kako će postupiti ako Ivanov se neće predomisliti, on je rekao da to se regulira sa Ustavom i poslovnikom rada Skupštine. DUI su priopćili da platforma ne ugrožava Ustav Republike Makedonije i da je u suglasnosti s Ohridskim dogovorima iz 2001 godine.

Treba istaći da u Makedoniji svi građani manjinskih zajednica, koji su u tim općinama 20% i više, imaju zagarantirano pravo da govore svojim materinjim jezikom. Također, pripadnici manjinskih zajednica imaju pravo da dobiju dokumente kao ličnu kartu, pasoš i vozačku dozvolu na svojem materinjim jezikom, da uče na svom materinjem jeziku kao i da surađuju sa institucijama gdje su 20% manjinskih zajednica sa svojim materinjim jezikom.

Postoji dvojezičnost na putokazima, a imena institucija su također dvojezična. Zbog svega ovoga prosvjednici na ulicama Makedonije javno pitaju dali je sve ovo nekakvo uskraćivanje manjinskih prava ili je platforma uvod u nešto veće i zlokobnije.

Doskorašnji premijer Nikola Gruevski u intervjuu je izjavo da je ugrožena unitarnost zemlje.

“Kad je država napadnuta, samo narod je taj koji je može obraniti” rekao je i uputio poruku narodu da ne sjedi u kući jer se država tako ne može obraniti. Kazao je i da strani centri moći su ti koji predvode sve ovo.

Socijalne mreže bukvalno vriju, jer simpatizeri VMRO I SDSM otvoreno se raspravljaju oko toga tko je u pravu, a neki idu dotle da upućuju poruke Ivanovu da proglasi vanredno stanje, a drugi da postupi razumno i da ipak da mandate Zaevu. Na socijalnih mrežama se ide dotle da se poziva na rat i na čišćenje Makedonije.

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federika Mogerini, pri posjetu Makedoniji, poručila je predsjedniku Ivanovu da promjeni odluke i da dodjeli mandat za formiranje Vlade, jer kao što je rekla, to je u skladu sa Ustavom zemlje.

“Zamolila sam predsjednika da razmisli za odluku i kao što kaže Ustav, da dodjeli mandate kandidatu koji je izbran od stranaka koje imaju većinu u Skupštine” izjavila je Mogerini.

Predsjednik Makedonije Ivanov je Mogerinijevoj rekao da EU treba javno osuditi radi miješanja u unutarnju politiku Makedonije te naglasio je da neće dati mandate onome koji pregovara za platformu drugih država s kojom se ucijenjuje Makedonija.

U ovoj situaciji pristižu rokovi za raspisivanje lokalnih izbora, ali za to je potrebno sastaviti Skupštinu, koja još nije formirana, a nije poznato kada će se to i dogoditi.

Predstavnici SAD, V.Britanije, kao i njemački ministar vanjskih poslova su također pozvali Ivanova da ustupi mandat Zaevu, kako bih se politička kriza riješila.

Izašao je i godišnji izvještaj State Departmenta za stanje i poštivanje čovjekovih prava u Makedoniji za 2016 godinu.
“Najznačajniji je problem sa čovjekovim pravima koji dolaze od sveprisutne korupcije i od neuspjeha Vlade da poštuje vladavinu prava, uključujući i stalne napore za ograničenje slobode medija, miješanje u sudstvo, sprečavanje rada Specijalnog javnog tužiteljstva, kao i selektivno sprovođenje pravde” navodi se u State Departmenovom izveštaju za Makedoniju.

Facebook Komentari