Švedska među prvim europskim državama vratila obavezni vojni rok, evo kako su riješili to – i za muškarce i žene

Švedska, država koja dva stoljeća nije ratovala na svom teritoriju, uvodi obavezni vojni rok. Tu je odluku donijela tamošnja ljevičarska vlada (socijaldemokrati i zeleni), objašnjavajući kako se sigurnosna situacija u Europi i u švedskoj blizini pogoršala te dragovoljno služenje vojnog roka ne osigurava vojsci dovoljno uvježbanog ljudstva. Lani je švedskim oružanim snagama nedostajalo tisuću aktivnih vojnika i mornara, kao i 7000 pričuvnih vojnika, piše Večernji list.

Time je Švedska među prvim europskim državama vratila obavezni vojni rok, što je potez o kojem mnoge države – uključujući i Hrvatsku, ali i Sloveniju i Austriju – ozbiljno razmišljaju. Štoviše, istraživanja javnog mnijenja u tim državama pokazuje kako većina građana podržava ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka, od kojega se odustalo nauštrb dragovoljnog služenja, a s vremenom je i broj dragovoljaca dosegao nisku razinu.

Sigurnosna situacija o kojoj govori švedska vlada prvenstveno se odnosi na eskalaciju tenzija nastalu nakon ruske agresije na Ukrajinu i aneksije Krima i posljedično – zveckanje oružjem i gomilanju snaga – uz granicu s tom državom te rastuće tenzije u baltičkim državama. Šveđani su posljednjih godina suočeni s porastom broja incidenata, koji uključuju potragu za stranom podmornicom u arhipelagu blizu Stockholma, brojne bliske susrete u zraku civilnih zrakoplova i ruskih vojnih aviona i kršenje zračnog prostora od strane Rusije.

– Od 1. srpnja svi muškarci i žene rođeni 1999. i 2000. dobit će upitnike kako bi među njima odabrali 13.000 osoba koje će proći testiranja. Na kraju će jednom broju njih, 4000 – 5000, biti ponuđena obuka u trajanju od devet do 11 mjeseci koja bi počela 1. siječnja sljedeće godine. Vladina agencija bit će zadužena za odabir osoblja, baš kao i do sad. I dalje ćemo zadržati dio vojnog osoblja na dragovoljnoj bazi i tako postići ciljeve koje je parlament postavio što se tiče vojnih sposobnosti – objašnjava švedski veleposlanik u Hrvatskoj Lars Schmidt.

Jučerašnja odluka švedske vlade temelji se na ranije postavljenom prioritetu, a taj je da se izgradi jači sustav nacionalne obrane, što je pak u skladu s parlamentarnom odlukom o podizanju operativne spremnosti. Švedski budžet za obranu povećan je za 17 milijardi kruna (više od 13 milijardi kuna) za period od 2016. do 2020. godine. Ukupni vojni budžet je 49 milijardi kruna (oko 38 milijardi kuna), što iznosi 1,3 posto BDP-a, a Vlada je odlučila investirati najviše u novu opremu.

Trenutno regularna švedska vojska broji 20 tisuća vojnika, 21.500 gardista i 10.200 pripadnika pričuvnih snaga. Podijeljeni su u 13 zračnih bojni, 14 pomorskih i 24 bojne kopnene vojske. Plaća je individualna i ovisi o iskustvu, dobi i zaduženjima.

– Švedska je uvela obavezni vojni rok za muškarce 1901. No on je 2010. ukinut jer je tada bila takva sigurnosna situacija. Dragovoljni vojni rok je uveden 2010. kako bi Švedska mogla sudjelovati u međunarodnim mirovnim operacijama pod UN ili EU mandatom. Opće novačenje bit će dodatno pojačanje vojske jer smo primijetili da nema dovoljno dragovoljaca – dodaje Schmidt.

Švedska nije članica NATO saveza, ali je nelagoda oko ruskih namjera nakon aneksije Krima ponovno rasplamsala debatu trebali se država pridružiti Savezu. Također, švedska je implementirala svoje snage na Gotlandu, otoku u sredini Baltičkog mora, koje su neki vojni stručnjaci nazvali “ogromnim nosačem zrakoplova” koji bi Rusija mogla iskoristiti u slučaju vojne akcije.

– Nismo članica NATO-a i nemamo planova za pridruživanjem. Većina u parlamentu se slaže s tim. Ankete javnog mnjenja se mijenjaju s vremena na vrijeme ali još pokazuju podršku ostanku izvan Saveza. Vlada je lani napravila detaljnu analizu i zaključila da je u našem interesu još uvijek ne priključenje NATO-u, već zadržavanje uske suradnju u područjima od zajedničkog interesa – objašnjava Schmidt.

Odluka vlade je konačna. Još je 2015. švedska Vlada osnovala Odbor za analizu posljedica parlamentarnih direktiva koji je krajem 2016. preporučio vladi da uvede vojne reforme. I stalni unutarparlamentarni odbor se bavio tom temom, kao i pogoršanjem odnosa u regiji i povećanjem ugroza.

Vladina je današnja odluka tako na političkoj agendi parlamenta i ne zahtijeva glasovanje u parlamentu.

Većina Slovenaca za vojni rok, a vlada je protiv

Na pitanje smatraju li da je zbog promijenjenih sigurnosnih okolnosti potrebno ponovo uvesti obvezni rok, koji je ukinut 2003. godine i uvedena profesionalna vojska manjeg sastava, pozitivno je odgovorilo 57 posto Slovenaca, dok 26 posto smatra da to nije potrebno, što je i službeno stajalište vlade koje je nedavno potvrdilo ministarstvo obrane.

Slovenija za sada ne razmišlja o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka, koji se, prema zakonu, može uvesti u slučaju povećane ili ratne opasnosti.

Prijedlog u takvoj situaciji daje Vlada, a odobrava Parlament, a uveo bi se obavezni rok u trajanju tri mjeseca, piše list, koji se poziva na izvore u Ministarstvu odbrane Slovenije.

Ova država ukinula je obavezni vojni rok 2003, godinu prije ulaska u Europsku uniju i NATO, te profesionalizirala vojsku.

Facebook Komentari