Ćorić o stručnom zapošljavanju: Ne vidimo razloga za nezadovoljstvo i prosvjede na ulicama

U Saboru su, uz puno buke, prošle izmjene zakona o stručnom osposobljavanju. Najviše kritika izazvala je odluka Vlade da se u taj program uključe i nezaposleni sa srednjom školom. U SDP-u su uvjereni da će to dovesti do otkaza radnicima, koji će, posebice u trgovinama, kako tvrde – biti zamijenjeni jeftinom radnom snagom. Sindikati ogorčeni i prijete ulicom.

Gost Dnevnika Nove TV bio je ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić.

Puno kritika na Zakon – kako ih tumačite?

Ja vjerujem da smo našim dolaskom u 11. mjesecu, preuzimanjem ministarstva, krenuli u jako velik posao. Formirali smo poseban tim koji je analizirao aktivne mjere zapošljavanja i učinili smo sve da budu što fleksibilnije, da ih bude manje, da riješimo šumu mjera, imali smo 40 mjera.

Poslodavci koji su blagonaklono komentirali brojne Vladine poteze sada otvoreno prigovaraju da ih nitko ništa nije pitao – zašto je izostao dijalog?

Ta tvrdnja gospodina Majetića ne stoji. Mi smo formirali posebnu radnu skupinu koja se bavila redefiranjem mjera, u nju su bili uključeni predstavnici sindikata i poslodavaca.

Sindikati prijete izlaskom na ulicu – što ako krenu prosvjedi?

Svaki mogući oblik nezadovoljstva naših socijalnih partnera, u ovom slučaju sindikata, je iz naše perspektive opravdan, međutim mi ovdje ne vidimo razloga zašto bi se ovdje u tom smjeru išlo.

Naime ova Vlada i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u posljendjih nekoliko mjeseci u više navrata smo pokazali da poštujemo socijalni dijalog i ne samo to, već da brinemo za prava druge strane. Ako se smijem samo referirati od 1.1. minimalna plaća u RH povećana je za pet postotnih bodova, s 3120 na 3270 kuna.

Da, ali opet su nezadovoljni, prijete prosvjedima.

Od 1.1. naše plaće u državnim službama naših službenika povećane su za 2 postotna boda, a isto tako i plaće za javne službenike. Nezadovoljstvo iz naše perspektive u ovom trenutku nije nešto što bi bilo opravdano.

Što je s održivošću mirovinskog sustava – nije baš da cvjetaju ruže kad je u pitanju omjer zaposlenih i umirovljenih?

Nažalost ovakva situacija kakvu imamo u RH jeste situacija koja prati većinu mirovinskih sustava u Europi. Europa je kontinent koji stari, ono što dodatno pogađa RH je problem nezaposlenosti, visoke nezaposlenosti koja je iznad europskog prosjeka u ovom trenutku. Mi s 244 tisuće nezaposlenih zapravo imamo kontingent radne snage koji bi zapošljavanjem mogao popraviti ovu sliku i to je ono čemu ćemo u sljedeće 4 godine našeg mandata i težiti.

U svojim brojnim istupima demograf Šterc i cijela struka dosta alarmantno govore o katastrofalnoj demografskoj slici Hrvatske – to se itekako reflektira na Vaš resor – što se čini po tom pitanju?

Ja bih i ove mjere aktivne politike zapošljavanja, prije svega u kontekstu trenda iseljavanja mladih koji Hrvatsku prati već cijeli niz godina, zapravo od početka krizem ja bi ih promatrao u tom kontekstu. Mi ćemo kroz politiku zapošljavanja, odnosno kroz mjere aktivne politike zapošljavanja učiniti upravo sve da mladi ljudi pronađu perspektivu u RH kroz jedan od programa koji ćemo ponuditi. To će jednim dijelom utjecati i na promjenu situacije koju ste naveli, odnosno na promjenu prognoza i nešto bolju istuaciju u Hrvatskoj.

Tu je ipak izostala jedna koordinirana akcija, i Predsjednica upozorava čuli smo, iseljava se radno sposobno stanovništvo, a pravih mjera nema.

Ono što je za očekivati je da se u situacijama lošije ekonomske aktivnosti iseljava upravo radno aktivno stanovništvo, odnosno mlađe stanovništvo. Međutim, ja ne bih rekao da tu imamo problem s koordinacijom. Mi iz više resora u ovom trenutku krećemo u akcije koje bi trebale zaustaviti ovaj trend. Ako ćemo se samo kratko osvrnuti na demografsku politiku i pronatalitetne mjere u resoru ministrice Murganić to je jedan segment, mjere aktivne politike zapošljavanja su drugi segment, subvencioniranje kredita mladih osoba kod kupnje prve nekretnine su treći segment. Dakle mi ćemo činiti čitav niz poteza u narednom razdoblju koje bi naravno uz poboljšanje ekonomske aktivnosti, koje i prema analizi Europske komisije očekujemo u značajnijoj mjeri ove godine, trebali zaustaviti trend iseljavanja i kreirati povoljnu klimu, povoljne uvjete za ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj.

Share This Article