TECH: Kako zarađuje društvena mreža, kako zarađuju velike internetske tvrtke, stoje li tajne službe iza te tehnologije?

Najveća svjetska društvena mreža Facebook u trećem je kvartalu 2016. godine ostvarila impresivnih 2,5 milijarda dolara prometa. Svake sekunde zaradi se više od 2500 dolara, odnosno oko 150.000 u minuti. Facebook danas vrijedi više od 323 milijarde dolara, a prihod po njegovoj dionici do 2018. godine porast će na 5,50 dolara.

Face je postao multimilijarderska kompanija izlistavanjem dionica na burzi 2012., ali tome su prethodile zanimljive promjene. Godine 2008. društvena mreža Facebook dobila je prvi pravi zamah na svjetskom tržištu, no mlađahni Mark Zuckerberg nije imao apsolutno nikakvog iskustva u vođenju kompanije tih razmjera, piše Slobodna Dalmacija.

Na njegovu sreću tadašnja Googleova predsjednica za globalne operacije online prodaje, genijalka u svijetu biznisa Sheryl Sandberg tražila je novi posao.

Njih dvoje upoznalo se na božićnoj zabavi kod nekadašnjeg direktora Yahooa, Dana Rosenweiga. Nakon toga dogovorena je njihova međusobna suradnja i Sandberg je u vrlo kratkom roku dovela kompaniju u red, a do 2010. godine Facebook je postao profitabilan. I to kako.

Od 2008. do 2011. godine tvrtka je porasla sa 130 zaposlenih na 2500 zaposlenih, sa 70 milijuna korisnika na 700 milijuna korisnika. Sandberg je formirala kompletnu financijsku politiku Facebooka, baš kao što je ranije učinila i s Googleom te ih pretvorila u svjetski fenomen.

Mnogi se i danas pitaju kako najveća društvena mreža, s besplatnom uslugom, zarađuje silan novac. Svi smo svjesni činjenice da je to izuzetno popularna platforma s oko milijardu korisnika, koji su do sada postavili nekoliko milijardi fotografija i ostalog sadržaja, ali mnogima nije jasno kako je to posao, tj. kako od toga napraviti online zaradu vrijednu milijarde dolara a da se nešto ne prodaje.

Neki kažu da zarada stiže od reklama i oglašavanja. Neki misle da tajne službe kao što su CIA i slične sigurno financiraju Facebook. Zapravo, sve je prilično jednostavno. Korisnici pružaju Facebooku više informacija nego što će vlade ikada biti u stanju, i privatni podaci poput imena, dobi, adresa, radnih mjesta, telefonskih brojeva, e-mailova, interesa, prijatelja, obitelji i druge osobne pojedinosti, u stvari su besplatna roba koju Facebook naokolo prodaje. Prilično je zastrašujuća činjenica da trguju našim osobnim informacijama i naplaćuju ih milijunima, preciznije milijardama.

Oni bogati iskustvom nemaju ni najmanju sumnju – ako je usluga besplatna, onda si ti proizvod!

Osnova Facebookova poslovanja je online oglašavanje, to su oni mali oglasi koji se nalaze na desnoj strani Facebook zaslona. U mjesec dana Facebook proda oglase u vrijednosti od 300 milijuna dolara, ili gotovo dolar po korisniku.

Ostatak Facebookova poslovanja temelji se na plaćanju i drugim naknadama. To se većinom odnosi na prodaju Facebook Credits, koje ljudi koriste u igrama na društvenoj mreži.

Osim uzimanja postotka od plaćanja, tj. za pružanje usluge plaćanja, najveća društvena mreža na svijetu ostvaruje zaradu od “postupaka koji su povezani s transakcijama za razvoj poduzetništva i naknada koje dolaze od različitih mobilnih usluga”. Međutim, Facebook naglašava da za sada ovaj segment poslovanje smatra “nevažnim”.

U svijetu društvenih mreža korisnici su doslovno stroj za pravljenje novca, čak i kada ne kupuju ništa. Razlog tome je taj što su socijalne mreže izuzetno bitan i opsežan alat za marketinška istraživanja. Svaki put kada kliknete “like”, “share”, pridružite se stranici ili dodate novog prijatelja, vi stvarate novi paket statistike za koji će velike korporacije ponuditi ogroman novac da ga se domognu.

Da biste se oglašavali na internetu, potrebno je svoju reklamu nekome platiti, recimo Googleu. Google to postavi na, recimo, Facebooku, te Facebook na taj način zarađuje. E sad, što je neka grupa ili nečiji profil posjećeniji, to će Facebook to mjesto sve više i više naplaćivati, jer je vjerojatnost da će ljudi koji će naići na tu stranicu i kliknuti na oglas veća.

Oni koji sustavno gledaju i prate Facebookov rast, procjenjuje kako su prikupili blizu 2,5 trilijuna informacija koje mogu prodati! Na taj način Facebook zarađuje oko 1,2 milijuna dolara dnevno od besplatnog rada svojih korisnika, stvarajući ono što Wall Street Journal nazvao “najvećom neplaćenom radnom snagom u povijesti”.

Korištenje Facebooka i Googlea nije besplatno – iako ne dajemo novac za njihovo korištenje, mi u zamjenu za korištenje najpopularnije tražilice i društvene mreže na svijetu dajemo nešto drugo – svoje podatke na kojima se zarađuje. Želite li barem otprilike doznati koliko su vrijedni Googleu i Zuckerbergu?

Osnivač Privacyfixoma Jim Brock sustavno se trudi korisnicima interneta pokazati kako je njihovo surfanje samo “razmjena vrijednosti” te da ih na mreži prate brojne kompanije, a da toga nisu niti svjesni.

Privacyfix otkriva brojne stvari o našim internetskim navikama te mjeri aktivnosti na Googleu u posljednjih 60 dana kako bi saznali koliko ta kompanija na nama zarađuje tijekom godine – analitičari vjeruju kako Google zarađuje 15 dolara na tisuću pretraga, a ovi podaci pokazuju da u godinu dana ova kompanija može zaraditi jako veliku količinu novca na svojim korisnicima.

Procjenjuje se da nas Google prati na 42 posto stranica koje posjetimo i od naše aktivnosti godišnje na oglašavanju zaradi čak 940 dolara. Zarada Facebooka puno je manja – samo 1,49 dolara, no zato ova društvena mreža prati čak 91 posto internetskih stranica koje posjećujemo.

Zapanjujuće je saznanje koje internetske stranice mogu dijeliti naše osobne podatke te tko nas sve na internetu prati (mnogi se šokiraju kada saznaju da ih prate stotine oglašivačkih kompanija i mreža koje su na naša računala instalirale cookije). O vama se, zapravo, može doznati gotovo sve…

Mnogi korisnici Facebooka brinu se kako on prodaje njihove osobne podatke, kada vide oglašavanje koje izgleda da je usmjereno jedino njima, s obzirom na to da ne shvaćaju poslovni model najveće društvene mreže. Čak i ako vam je poslovni model jasan, kako u praksi Facebook zarađuje ‘na njima’ moglo bi vas činiti nervoznima.

Facebookova stranica posvećena oglašavanju više nije namijenjena samo oglašivačima, već i korisnicima. Na njoj Facebook naglašava dvije stavke: 1.Oglašavanje čini Facebook besplatnim servisom; 2.Za razliku od televizijskog oglašavanja, klikom na x uz oglas korisnici mogu izabrati koje oglašavanje (ne) žele.

Zanimljivo, čak 51 posto svih prihoda dolazi s područja sjeverne Amerike, a samo 13 posto od ukupnog broja korisnika živi na tom području. Europljana je pak 19 posto, a donose svega 23 posto prihoda. Još je gore s Azijom, u kojoj je dvije trećine korisnika, a donose četvrtinu ukupnih prihoda. Jasno, potencijal je ogroman i u Facebooku su tog svjesni, ali još ne mogu okrenuti situaciju. Stvar je u mentalitetu, životnom standardu, dostupnosti proizvoda, a samim time i oglašivačima koji se pojavljuju na našim početnim Facebookovim stranicama.

I dok prihodi iz Europe rastu sporije nego u SAD-u, u azijsko-pacifičkoj regiji Facebook je zabilježio najveći rast, 57 posto na godišnjoj razini.

“Idućih milijardu novih potrošača doći će iz tih zemalja.”

Facebookova velika posvećenost mobilnom sektoru u posljednjih nekoliko godina sve se više isplaćuje. Facebook svakodnevno posjeti oko milijardu ljudi, od kojih se 798 milijuna spaja pametnim telefonima.

Drugi Facebookovi servisi također ostvaruju impresivne brojke, pa Instagram, Messenger i WhatsApp sada imaju 300, 600 i 900 milijuna korisnika.

Mark Zuckerberg kaže da ljudi dijele svoje sadržaje većom učestalošću, te se svaki dan pošalje oko 45 milijardi poruka preko Messengera, a u porastu su i VOIP pozivi, posebice od kako je WhatsApp uveo glasovne pozive u svoju iOS aplikaciju, dok razgovori preko Messengera čine 10 posto globalnog VOIP-a.

Ogroman novac koji zarađuje “Facebook” ne dijeli s korisnicima, kao to što čini “YouTube”, iako se neki odavno zalažu za to. Poznati glazbenik i teoretičar interneta Jaron Lanier tvrdi da se korisnicima treba platiti svaki podatak koji predaju ‘špijunskim’ agencijama, kako naziva “Facebook” i “Google”.

TOČNE VRIJEDNOSTI VAŠEG FACEBOOK PROFILA

1.Sama vaša prisutnost vrijedi oko 81 dolar
2.Svaki vaš prijatelj na profilu vrijedi oko 0,62 dolara
3.Svaki vaš “like” vrijedi oko 0,03 dolara
U prosjeku, svaki profil vrijedi 1800 dolara, a ozbiljna poslovna grupa ili page vrijedi 3,1 milijun dolara!

Besplatna radna snaga

“Facebook” zarađuje sve više po korisniku – Svaki profil toj društvenoj mreži donese 12,76 USD godišnje. Toliko prosječan korisnik zaradi najvećoj online društvenoj mrežu od oglašivača, izračunao je “eMarketer” koji se bavi istraživanjem tržišta. Procjene su da će ove 2017. taj iznos porasti na 17,5 USD. Svaki korisnik izvan SAD donio je “Facebooku” ove godine 7,71 dolar od oglasa, a Amerikanac “vrijedi” 48,76 USD. Sličan jaz postoji i kod “Twittera” – američki profil donese 24,48 USD, a onaj iz ostatka svijeta samo 3,51 USD.

Uspješniji Linkedin

Za razliku od Facebooka koji relativno teško monetizira svojih milijardu korisnika, profesionalna društvena mreža Linkedin nema te probleme. Zanimljivo, iako prosječni korisnik Facebooka na toj društvenoj mreži mjesečno provede 6,4 sati, a na korisnik Linkedina tek 18 minuta. Linkedin zarađuje 1,30 dolara po svakom provedenom satu, dok Facebook uspijeva zaraditi tek mizernih 6,2 centi.

Ključ uspjeha jest cijela serija Linkedinovih oglašivačkih proizvoda koje koriste brojni HR odjeli velikih tvrtki. Forbes posebno spominje “Linkedin Recruiter” proizvod, koji stoji 8200 dolara godišnje po korisniku. Samo Adobe ima zakupljeno 70 “Recruiter” licenci. Linkedinovi najbolji zaposlenici u prodaji godišnje zarade i do 400.000 dolara na tih licenci!

Jeff Weiner je Forbesu rekao kako očekuje da će tvrtka ove godine ostvariti dvaput veću dobit – oko 70 milijuna dolara.

Facebook Komentari