Šef delegacije EU u BiH: Mogao bih napraviti cijelu listu ljudi za koje smatram da su prijetnja suverenitetu

Šef delegacije Europske unije u BiH Lars Gunnar-Wigemark u intervjuu za banjolučke Nezavisne novine kaže da nije na međunarodnoj zajednici da uvodi sankcije i da bi mogao napraviti cijelu listu ljudi za koje smatram da su prijetnja suverenitetu BiH, koji govore o stvaranju novih entiteta i da BiH nije relevantna kao zemlja.

“Jedino pravo rješenje je postići konsenzus jer je Dayton stvorio sustav zasnovan na konsenzusu”, rekao je on.

NN: SAD su uvele sankcije predsjedniku Dodiku. Što će napraviti EU?

Wigemark: Jasno smo rekli da je referendum od 25. rujna 2016. u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH. Da je referendum nezakonit rečeno je i na sastanku ministara vanjskih poslova EU pet dana ranije. Oko toga se usuglasilo svih 28 članica EU i Europska komisija.

NN: Savjet EU je donio odluku da se mogu uvesti sankcije protiv onih za koje se ocijeni da ugrožavaju Dayton, pa zato pitam…

Wigemark: Da, 2011. jasno je rečeno da bi protiv svakog za koga se ocijeni da krši integritet i suverenitet BiH mogle biti uvedene restriktivne mjere. Svake godine se ta odluka obnavlja i razmatranje obnavljanja odluke dolazi ponovo za mjesec do dva. Prvo će se razgovarati treba li nam dalje taj instrument, a donedavno mnogi bi vjerojatno smatrali da nam ne treba. Mogućnost za uvođenje sankcija postoji, ali mi bismo radije da to pitanje bude, kao i svako drugo pitanje, riješeno unutar BiH. Nije na međunarodnoj zajednici da mi dođemo izvana i uvodimo sankcije. Danas bih vam mogao napraviti listu na kojoj bi bili ljudi za koje ja smatram da su prijetnja suverenitetu BiH – ljudi koji govore o stvaranju novih entiteta i koji govore da BiH nije relevantna kao zemlja – sve su to prijetnje suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Jedino pravo rješenje je postići konsenzus jer je Dayton stvorio sustav zasnovan na konsenzusu. Sviđalo se to nekome ili ne, to je sustav u kojem tri konstitutivna naroda pronalaze zajednički nazivnik.

NN: Znači li to da neće biti sankcija EU?

Wigemark: To znači da ovo pitanje treba riješiti dijalogom i predstavnici EU to neprestano govore. Ali, mi pažljivo pratimo poštuju li se odluke Ustavnog suda, a tih odluka je nekoliko, možda četiri ili pet, uključujući i odluku o Mostaru, dok su ostalo manja pitanja administrativne prirode. Ogromna većina odluka Ustavnog suda se provodi i poštuje i mit je da ima 90 odluka koje nisu provedene. Kao što znate, vode se i rasprave o samom Ustavnom sudu, međutim ja preporučujem da primjedbe iznesu tijekom pregovora o pristupnom procesu EU, a ne sada. Sada treba raditi na upitniku i socijalnim i ekonomskim reformama.

NN: Jeste li u EU znali da će SAD uvesti sankcije gospodinu Dodiku?

Wigemark: U vezi s tim sankcijama trebate pitati predstavnike američke administracije, posebno u Washingtonu, ali kako sam shvatio, odluka je posljedica dugotrajnog procesa koji je proveden unutar administracije SAD.

NN: A EU nije bila ni involvirana ni informirana?

Wigemark: Nismo bili involvirani, ali smo znali. Rekli su nam da će razmotriti to pitanje i da su započeli s procedurom. To je njihova procedura, kao što mi imamo našu na temelju odluke iz 2011, koja propisuje proceduru kako se pojedinci mogu označiti kao osobe koje prijete teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH. Vlada SAD je ovu odluku donijela na osnovu procedure koju su oni uspostavili tamo nekad 2004. godine. Amerika ima svoju proceduru, EU svoju. Mi nismo bili umiješani u njihovu, a oni nisu u našu, kako oni, očigledno, nisu članica EU, a mi nismo država u SAD. Ali, mi se uvijek trudimo da koordiniramo sve aktivnosti koje provodimo, kao što koordiniramo sa svima drugima kojima je stalo do stabilnosti u BiH. Mi pričamo i s Turskom, Rusijom, Japanom i drugima.

NN: Kako komentirate prve poteze Trumpove administracije?

Wigemark: Ne mogu predvidjeti kako će se kretati transatlantsko strateško partnerstvo EU i SAD. Jedino mogu izraziti nadu da će ono biti tijesno i efikasno što je moguće više. EU je privržena temeljnim ljudskim vrijednostima. Mi smo, prije svega, mirovni projekt s ciljem uspostavljanja mira na cijelom europskom kontinentu. Također, mi se zalažemo za osnovna ljudska i građanska prava. U nekim pitanjima ne slažemo se sa SAD-om, kao što je, na primjer, pitanje smrtne kazne. Ali u strateškim pitanjima imamo veliku suglasnost. EU sada čeka da vidi u kojoj mjeri SAD žele mijenjati trenutne politike. Ja te promjene zasad nisam vidio.

NN: Osjećate li ovdje u BiH bilo kakve promjene američke politike?

Wigemark: Ne, nikakve. Imamo odličnu suradnju s veleposlanstvom SAD-a ovdje i nemam nikakvih indicija da bi moglo doći do većih promjena u američkoj politici na zapadnom Balkanu i u ovoj zemlji. Očekujem kontinuitet dobre suradnje. Mislim da EU treba biti lider u svjetlu činjenice da je za BiH članstvo u EU najvažniji vanjskopolitički prioritet, i to je prioritet koji ima snažnu podršku SAD. Možda se ne slažemo uvijek gdje treba biti naglasak u pristupu prema BiH u odnosu na neke politike, ali temeljni cilj je isti. A slično tako je, čini mi se, kad su u pitanju druge zemlje jer nijednoj od tih zemalja nije cilj dezintegracija. Zato je krajnje vrijeme da prestanemo pričati o odcjepljenjima jer nijedna zemlja neće podržati bilo čije odcjepljenje od BiH. I to je poruka koju želim jasno poslati: pokažite mi jednu zemlju koja će to podržati? Nema je.

NN: Kada se radi o EU agendi, nekako mi se čini da mnogo običnih ljudi ne razumije o čemu se tu radi i da im se to čini suviše apstraktno…

Wigemark: Možda bi vaši političari trebali s građanima više pričati o tome. Agenda je veoma jednostavna i cijeli njen smisao je da popravi uvjete života za obične ljude. Dosta napretka je postignuto i to svi jasno vide osim, čini mi se, BiH. Ja to razumijem zato što obični ljudi promjenu još ne vide. Ali uvijek pokušavam ukazati na stvari koje se jesu promijenile na bolje, poput pojeftinjenja lijekova, što je direktna posljedica EU agende i uvjet Svjetske banke za kredit. Međutim, promjene i transformacija zemlje se ne mogu dogoditi preko noći. Postoje i otpori, i to ne samo od strane političara nego i od ljudi koji se boje promjene.

NN: Što je najveća opasnost za reforme?

Wigemark: Svako tko govori o sukobima, ratovima, historijskim sukobima, definitivno je najveća opasnost. Nedavno smo imali slučaj njemačke firme koja je u RS htjela otvoriti 500 radnih mjesta. Zbog referenduma oni su odlučili otići u Srbiju. I tako će se dalje događati ako nastavite s ovom retorikom. Nedavno sam bio u Saudijskoj Arabiji i njihovi investitori mi, vjerovali ili ne, govore o političkoj nestabilnosti u BiH kao prijetnji za investicije. Zato, hajdemo prestati s lošom retorikom.

NN: Postoje li političari koje biste izdvojili kao pozitivan primjer, kao one koji se trude da se reforme provedu?

Wigemark: Izdvojio bih tri “premijera” i sva tri ministra financija. Oni su napravili ogroman posao. Izdvojio bih nekoliko kantona koji su također napravili sjajan posao. Upravo se sad susrećem s premijerom Sarajevskog kantona. Onda, izdvojio bih nekoliko lokalnih zajednica, recimo Bijeljinu. Također, gradonačelnik Banjaluke gospodin Radojičić se trudi da napravi neke jako dobre stvari tamo. Tu je i nekoliko gradonačelnika koji su izabrani kao nezavisni kandidati. To je veoma zanimljiv novi fenomen.

Facebook Komentari