Bilandžić o geostrategiji: Putin stiže u Mađarsku, važnu za energetsku strategiju; bez Rusije neće se moći riješiti krizna žarišta

Gost Dnevnika Nove TV bio je stručnjak za međunarodnu sigurnost Mirko Bilandžić. Analizirao je odnose između Rusije i SAD-a te utjecaj tih odnosa na našu regiju.

Predsjednik Vladimir Putin u četvrtak dolazi mađarskom premijeru. Po čemu je taj susret važan osobito ako ga promatramo u svjetlu dolaska Donalda Trumpa u Bijelu Kuću i novih vjetrova u američkoj politici?

Kazao bih da ti susreti između Mađarske i Ruske federacije traju već godinama, pogotovo u drugom i trećem mandatu mađarskog premijera Viktora Orbana, što ima već dosad niz specifičnosti. Nema dileme da se Mađarska ponaša, kao članice EU, u odnosu prema Ruskoj federaciji, protivno nekim načelima i orijentaciji EU i naravno, u skladu s mađarskim nacionalnim interesima. U tom kontekstu je mađarski premijer bio na tapeti, što se tiče administracije Baracka Obame, a EU je, u odnosu prema Rusiji posljednjih godina, i u slučaju Ukrajine, slijepo slijedila američku politiku. Očigledno to premijera Orbana i Mađarsku nije previše smetalo u odnosu prema Ruskoj federaciji. Rekao bih da ovog puta, dodatno u tom kontinuitetu taj susret ima specifičnost. Dakle, sigurno se neće dogoditi, s obzirom na promjenu u američkoj administraciji, da će doći do izražaja taj odnos prema Orbanu.

Druga stvar, Putin i Ruska federacija ovdje logično imaju dva očekivanja. Prvo očekivanje jest da, dakle Mađari su i dosad izražavali stajalište da sve sankcije prema Ruskoj federaciji ne donose rezultate i oni su jedna od država unutar EU koja zagovara, ili relaksaciju, ili ukidanje tih sankcija prema Ruskoj federaciji, a s druge strane taj cijeli proces Putinu dokazuje ono što on cijelo vrijeme tvrdi, a to je da nema jedinstvenosti u EU prema Ruskoj federaciji i naravno u ovom novom, globalno redefiniranom kontekstu američke administracije, rekao bih da ovaj susret ima posebnu važnost, bez obzira na njegov kontinuitet.

Kako bi pozicionirali ovaj dio Europe posebno gledajući na energetske pravce. Hoće li Balkan postati nova razdjelnica u odnosima Rusije i Amerike, i koju ulogu bi u tome mogla imati Mađarska?

Ruska federacija, nema dileme, itekako koristi svoju poziciju ovisnosti Europe i EU o energetskim resursima, dakle o nafti i plinu, što u ruskoj strateškoj vanjskoj politici nije samo ekonomsko pitanje, već i geopolitičko. U tom kontekstu rekao bih da i Mađarska ima svoju posebnu ulogu, jer s jedne strane EU nastoji biti neovisna u toj strateškoj orijentaciji u odnosu na energetiku i u odnosu na Rusku federaciju, a s druge strane, Mađarska je sama po sebi u 85 posto ovisna o prirodnom plinu iz Rusije.

Ono što je posebno trn u oku EU, jest sporazum o investiciji u nuklearnu elektranu u Mađarskoj, u kojoj sudjeluju Rusi i ruske banke. Na listi sankcija EU su dakle glavni izvođači tih radova, što je opet suprotno od same EU. Naravno, u tom kontekstu je i ovo područje što se tiče energetike, jer znamo da su i druge države itekako energetski ovisne o Ruskoj federaciji. Sigurno je da će ovaj prostor u tom kontekstu imati ulogu, mada se meni čini da će odnos Ruske federacije prema ovom području biti ipak određen sasvim drugim dimenzijama u odnosu na energetiku.

Kako procjenjujete buduće moguće odnose Trumpa i Putina? U samo deset dana Trumpova mandata i iz Moskve i iz Washingtona smo čuli nekoliko suprotnih stavova?

Rekao bih da su Ruska federacija i Amerika danas, dakle neovisno o Trumpu, na najnižoj razini odnosa u odnosu na razdoblje Hladnog rata. Dakle i jedna i druga država su se međusobno sekuritizirale, ako što se događaju tijekom Hladnog rata. Znači da su jedna drugoj određene kao protivnik. Naravno da u tom kontekstu u posljednjih par godina treba promatrati i taj odnos, ali s druge strane imamo i jednu činjenicu, a to je da imamo jednu svjetsku velesilu, u jednom multipolarnom svijetu i drugu silu koja se vraća na svjetsku scenu, dakle od Gruzije na ovamo, ako hoćete i Ukrajine i Sirije. Dakle sigurno je s promjenom američke administracije za očekivati promjenu i tog odnosa prema Ruskoj federaciji, a to će utjecati, nema dileme i na rješenje odnosa na nizu područja. Nema dileme, dakle, da postoje krizna žarišta koja su imperativna za rješenje i da ta krizna žarišta, prije svega bliskoistočna, nije moguće riješiti bez uloge Ruske federacije.

Naravno da će odnosi prema Ruskoj federaciji biti biti uvjetovani time kakva će uloga biti NATO-a i odnos NATO-a prema Ruskoj federaciji. Ono što tradicionalno ostaje jest ovaj prostor jugoistočne Europe, gdje Ruska federacija i povijesno i aktualno ima svoje interese i moguće je očekivati određene redefinicije odnosa, koje mogu podrazumijevati, ne bih rekao bipolarizaciju, ali u svakom slučaju zajedničku odgovornost i uvažavanje međusobnih interesa na nizu područja, a to sigurno ima aplikacija za ovo regionalno područje. meni se čini da su te predikcije futurističke Ruske federacije već ranije na sceni, jer vidimo na nizu događaja u posljednje vrijeme, nema dileme, u kojima Ruska federacija ima svoje prste.

Facebook Komentari