Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju donio odluku: Rad Pave Barišića je plagijat

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju je donio mišljenje da je ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić plagirao američkog znanstvenika Stephena Schlesingera.

Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na posljednjoj je sjednici 21. prosinca 2016. godine donio mišljenje povodom prijave četvorice znanstvenika koja su ministra znanosti prof. dr. Pavu Barišića optužila za plagijat. Odbor je ocijenio da je Barišić preuzeo dijelove teksta američkog filozofa Stephena Schlesingera, a da pritom nije citirao izvore.

Odbor je donio i mišljenje povodom Barišićeve prijave protiv četvorice znanstvenika koji su ga prijavili za plagijat, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva. Odbor smatra da je prijava četvorice znanstvenika, koju su poslali na dvadesetak nastavnih i znanstvenih institucija, stvorila loše akademsko okruženje i time naškodili Barišiću.

Naime, četvorica su znanstvenika 2011. godine prijavila Barišića zbog plagijata, koje su uočili u članku objavljenom u časopisu Synthesis philosophica. U prijavi stoji da je aktualni ministar obrazovanja plagirao više dijelova tuđših članaka, knjiga i internetskih izvora u svom članku na engleskom jeziku “Does Globalization Threaten Democracy”, koji je objavljen u drugom broju časopisa iz 2008. godine. Četvorica znanstvenika, koji su prijavili Barišića, u prijavi su prikazali i usporednu analizu spornih dijelova njegova članka i navodno plagiranih tuđih radova, čime su uočene brojne podudarnosti, poput preuzimanja ideja i formulacija, kao i doslovnog kopiranja s Wikipedije, a da se nije naveo autor.

Naveli su da je preuzimao koncepte teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera, koje nije spomenuo ni na jednom mjestu u svojem članku. Roberta A. Dahla je spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, iako je čak dvije stranice prije toga navodno prepisao čitav niz njegovih ideja i formulacija. Osim toga, tvrdi se da je Barišić bez navođenja izvora preuzeo više podataka iz Wikipedijine natuknice ‘Democracy’, i to zajedno s pogrešno napisanim prezimenom političkog filozofa Francisa Fukuyame, koje je i u njegovom članku i u Wikipedijinoj natuknici bilo navedeno kao Fukayama, piše Jutarnji list.

Facebook Komentari