Dražen Jurković – Stanje zasad nije alarmantno, iako je Hrvatsku u zadnje tri i pol godine napustilo 525 liječnika

Piše: Dražen Prša

Ne tako davno, objavljen je podatak iz Hrvatske liječničke komore (HLK) o odlasku liječnika iz Hrvatske. Tako je po službenim podatcima čak 525 liječnika napustilo Hrvatsku u zadnje tri i pol godine.

Ovo se može usporediti sa podatkom kao da je Hrvatska ostala bez KBC-a Osijek. U spomenutom je razdoblju 1.232 liječnika ishodilo EU-potvrdu, potrebnu za odlazak na rad na tržište Europske unije, a gotovo polovina liječnika koji su otišli u inozemstvo (249) u dobi su između 25-35 godina tj. rođeni su iza 1980. godine što ovu statistiku čini još više poražavajućom i alarmantnijom.

O ovom, zabrinjavajućem podatku svoj stav i mišljenje dao je i direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske dr. Dražen Jurković koji drži da stanje ipak nije tako alarmantno kako se često predstavlja javnosti, što ne znači da je zdravstvo na zdravim nogama.

„Medicinskih sestara također nedostaje u Hrvatskoj. Potrebno je dodatno vrednovati rad visoko obrazovanih sestara i tehničara, kao uostalom i liječnika, jer je to jedan od najvažnijih motivacijskih elemenata za zadržavanje onih najboljih. Razgovarajući s nekim kolegama koji su otišli u inozemstvo, prije svega Veliku Britaniju i Austriju, stekao sam dojam da, osim većih plaća te boljeg životnog standarda, bitnu ulogu ima i mogućnost kvalitetne edukacije, rad na modernoj medicinskoj opremi, sustavno napredovanje, talent i pristup poslu, a ne neke druge „kvalitete“ koje su često potrebne da biste napredovali u hrvatskom zdravstvenom sustavu“, kaže d. Dražen Jurković.

Kako Hrvatska ima oko 280 liječnika na 100.000 stanovnika, i to je na nivou Belgije, Mađarske, Velike Britanije ili Luxembourga, i to je nešto više od Irske ili Slovenije, no ipak manje od Švicarske koja ima oko 390 liječnika na 100.000 stanovnika ili Njemačke koja ima oko 380 liječnika na 100.000 stanovnika. Ti podaci govore da Hrvatska nikako ne bi smjela ići ispod ovog broja liječnika ako želi za svoje građane zadržati standard, opseg i kvalitetu zdravstvene zaštite, kaže Jurković a prenosi Jutarnji list.

Koji je razlog odlaska liječnika u druge zemlje teško je decidirano kazati, no dr. Jurković drži da razlog leži u činjenici da su relativno dobra primanja u tim zemljama glavni razlog odlaska liječnika.

„Liječnički poziv i liječnički posao u Hrvatskoj uistinu nije adekvatno vrednovan, kao što nije adekvatan ni standard liječnika i njihovih obitelji. Razgovarajući s nekim kolegama koji su otišli u inozemstvo, prije svega Veliku Britaniju i Austriju, stekao sam dojam da, osim većih plaća te boljeg životnog standarda, bitnu ulogu ima i mogućnost kvalitetne edukacije, rad na modernoj medicinskoj opremi, sustavno napredovanje, talent i pristup poslu, a ne neke druge „kvalitete“ koje su često potrebne da biste napredovali u hrvatskom zdravstvenom sustavu“ – kaže Jurković.

Ne slaže se da je riječ o mogućem kolapsu u zdravstvenom sustavu, jer kako kaže, zdravstveni sustav će se uvijek održati, ali svakako bi došlo do bitnog narušavanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene zaštite za hrvatske građane.

Da li je moguće spriječiti odlazak liječnika, dr. Jurković kaže da to realno nije moguće u potpunosti ostvariti, a ni ostalog zdravstvenog osoblja, no može se učiniti dosta da se poboljšaju uvjeti rada, standard, kao i mogućost edukacije i profesionalnog napredovanja liječnika.

„Država je tu odlučujući faktor, treba razmisliti o potpisivanju strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike, kao i izlasku liječnika iz sustava plaća u javnom sektoru jer bi to otvorilo mogućnost dodatnog nagrađivanja, posebno onih liječnika na deficitarnim područjima te u konačnici varijabilnog sustava plaćanja prema učinku.

Tu je i lokalna uprava, gradovi i općine koji imaju u posjedu određeni stambeni fond i koji ga mogu ustupiti liječnicima na korištenje, a nakon određenog vremena dati i u trajno vlasništvo. Mogu se subvencionirati kamate na stambene kredite te se može osigurati zemljište i komunalna infrastruktura za gradnju obiteljskih kuća, bez naknade. Također se može osnovati fond za sufinanciranje stručnog usavršavanja liječnika, što je u liječničkom poslu vrlo važno, te različita druga stimulativna sredstva kako bi se liječnici zadržali na poglavito deficitarnim područjima.

Može se i razmisliti i o besplatnim vrtićima za djecu liječnika, subvencioniranju troškova školskih knjiga kao i mogućnostima ulaganja u poseban 3. mirovinski stup u kojem bi država participirala s određenim subvencijama.

Kad je riječ o plaćama liječnika u Hrvatskoj dr. Jurković kaže da su plaće liječnika veće nego u zemljama u okruženju, osim Slovenije, ali su višestruko manje od plaća liječnika u Zapadnoj Europi, primjerice Austriji, Njemačkoj, Italiji, Irskoj ili Velikoj Britaniji.

Ono što dodatno zabrinjava je i podatak da jako puno nedostaje liječnika primarne zdravstvene zaštite, što je možda i veći problem od nedostatka bolničkih liječnika. Uz to, liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti žale se da su veći dio svog vremena administratori.

„Tu imam konkretan prijedlog. Neke zapadnoeuropske zemlje imaju u timu, osim liječnika i sestre, i administratora, a s obzirom na to da imamo previše zaposlenih u institucijama lokalne i državne uprave, zašto te ljude dodatno ne educirati i priključiti timovima obiteljske medicine, da rade dio administrativnog posla“ – kaže dr. Jurković.

Nedoumice su i oko specijalizacije za Hrvatske liječnike i vraćanja sredstava kada odlaze van, na što dr. Jurković kaže:

„Oko tog pitanja vode se uvijek žustre polemike, što znači da to važno pitanje nije dobro riješeno. Nekoliko puta sam u javnosti govorio, a to ističem i sada, da taj pravilnik nije dobar, bez obzira na to što me HLK zbog javno izgovorene riječi poslala na časni sud pod prijetnjom da mi uzme licencu koja je ustvari pravo na rad, što je presedan u 25 godina postojanja ove države i protivno svim demokratskim standardima.

Nije dobar za veliki dio zdravstvenih ustanova, pogotovo županijskih bolnica kojima prijeti kadrovska devastacija jer će ostati bez liječnika, nije dobar ni za liječnike jer ustanove ne raspisuju specijalizacije, a pogotovo nije dobar za hrvatske građane koji to sve financiraju“ – kaže Jurković te dodaje:

Liječnici pošteno odrade svoj dio posla kroza specijalizaciju. Znači li to da trebaju ostati represivne metode prema njima kada žele otići raditi negdje drugdje?

Naravno da nisam ni za kakvo zadržavanje liječnika represivnim metodama, kao ni za ugovore koji su nepovoljni za liječnike, no u svemu treba pronaći neku mjeru, pa tako i u rješenju ovoga pitanja. Te odnose treba urediti tako da i liječnici i bolnice budu zadovoljni, ali ono što je najvažnije, da građani u svim dijelovima ove zemlje imaju kvalitetnu i dostupnu zdravstvenu zaštitu, zato ne znam što ministar čeka s rješavanjem ovog pitanja, javna rasprava za prijedlog novog pravilnika već je odavno završila.

Govoreći o reformama u zdravstvu dr. Jurković kaže da taj termin „reforma“ vole koristiti gotovo svi ministri kad dolaze u tu poziciju.

„Sviđa mi se pristup aktualnog ministra Milana Kujundžića koji je u samom startu rekao da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj dobar ili čak vrlo dobar u odnosu na druge javne sustave, pa ako hoćete i privatne, te ga treba pažljivo unapređivati, a ne revolucionarno mijenjati. Izraz „reforma“ meni znači potpuno strukturno i financijsko preoblikovanje sustava ili dijelova sustava zdravstva, a u posljednjih 15 godina pamtim samo njih nekoliko koje su provedene uspješno, a to su reforma hitne medicine te uvođenje koncesija i e-recepta.

Inače, politika u ovoj zemlji u svemu ima prste i u gotovo svim segmentima života ima prednost ispred struke. Čini mi se da je u zdravstvenom sustavu još i relativno dobro stanje u odnosu na druge sustave“ – kazao je direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske dr. Dražen Jurković .

Facebook Komentari