Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 02. i 05. siječnja, pokazuje nekoliko vrlo zanimljivih nalaza o odnosima u političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom siječnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 32,5 posto (prema 31,3 posto iz prosinca), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 24,7 posto (prema 25,2 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana).
Na ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most s 8,8 posto (u prosincu je rejting iznosio 8,7 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 4,7 posto (prema 4,5 posto iz prosinca). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,5 posto (u prosincu 3,7 posto), dok se HSS zadržao a šestom mjestu 2,1 posto (prije mjesec dana 2,4 posto). Na dva je stranka Pametno, a slijede tri stranke s izborom većim od 1 posto: Stranka Bandić Milan 365 s 1,8 posto, HSP AS s 1,6 posto i IDS s 1,4 posto. Oko 1 posto su zabilježile tri stranke: HDSSB i HSLS (obje po 0,9 posto) i HSU 0,8 posto. Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,5%, dok je 11,8% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 23,9 posto (prema 23,6 posto iz prosinca). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar Kitarović s 13 posto (prema 12,8 posto iz prosinca). Treće mjesto drži “Nitko” (niti jedan političar kao zaseban odgovor) s izborom od 12,9 posto (prema 12,6 posto iz prosinca). Davor Bernardić, novi predsjednik SDP-a je četvrti s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 4,8 posto), dok je Anka Mrak Taritaš na petom mjestu s izborom od 7 posto (prije mjesec dana 6,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (5 posto), Božo Petrov (4,2%), Zoran Milanović (3,8%), Zlatko Hasanbegović (2,4 posto) i Ivo Josipović (1,9 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 27,8 posto građanki/građana u odnosu na 32,3 posto iz prosinca, dok je u trećem mjesecu mandata koalicijske Vlade premijera Z. Milanovića udio društvenih optimista bio 44,1 posto.
U ovomjesečnom istraživanju 60,1 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 55,2 posto iz prosinca, dok je u istom mjesecu mandata Vlade Zorana Milanovića udio društvenih pesimista bio 39,8 posto. Kakav je smjer zemlje ne zna 12,5 posto građana/ki. Iz rečenih brojki se dade razaznati kako je startna pozicija Vlade Zorana Milanovića bila u nešto povoljnijem društvenom ozračju u usporedbi s okolnostima i izazovima koje prate Vladu Andreja Plenkovića. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 70 posto, dok je među glasačima Mosta taj udio znatno niži i iznosi 36,8 posto. Glasači SDP-a su znatno rijeđe društveni optimisti (15,8%), a najmanji udio je zabilježen među glasačima stranke Pametno (6,7%).
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u drugom mjesečnom mjerenju iznosi 56,8 posto (prema 63,4 posto iz prvog mjerenja iz prosinca). Za usporedbu u drugom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 61,9 posto. Drugim riječima, i prema ovom pokazatelju je vidljivo da je bolju startnu poziciju (gledano kroz potporu politici Vlade) imao premijer Zoran Milanović.
Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 26,4 posto (prema 21,9 posto iz prosinca), što je nešto više od udjela protivnika politici koju je zabilježeno za Vladu Z. Milanovića koja je u drugom mjerenju u mandatu iznosila 23,6 posto. Udio neodlučnih u odnosu prema politici Vlade Andreja Plenkovića u ovom mjerenju iznosi 16,8 posto (prema 14,6% prema politici Vlade Z. Milanovića).
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u drugom mjesečnom mjerenju je dobila “mršavu” trojku s prosječnom ocjenom od 2,60 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,62). Nešto višu ocjenu zabilježila je Vlada Z. Milanovića koja je u drugom mjesečnom mjerenju u mandatu zabilježila ocjenu 2,94. Ove razine potpore politici Vlade ali i ocjene za rad u početnim mjesecima mandata svake od Vlada mogu biti i pokazatelji razine očekivanja građana prema različitim Vladama RH, odnosno intenziteta “medenog mjeseca”.
Naravno, veća očekivanja za posljedicu imaju i veća razočarenja, što posljedično skraćuje trajanje “medenog mjeseca” s biračima. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,67) i Mosta (3,13), dok je najniža zabilježena među glasačima stranke Pametno (2,0) i Živog zida (2,13).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,15 (prema 3,22 iz prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,35 (prije mjesec dana 2,44).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca izdvojile su se četiri teme s nešto češćim izborom: Vladina najava otkupa udjela MOL-a u INA-i s izborom od 25,0 posto, teroristički napadi u Njemačkoj i Turskoj s 16,0 posto, iseljavanje iz Hrvatske s 13,2 posto i afera sa zaraženom piletinom s izborom od 11 posto. Porezne promjene i ovaj su mjesec u vrhu zanimanja hrvatskih građana (ovaj put s izborom od 7 posto, prema prosinačkih 12,6 posto i 11,2 posto iz studenog).
Tri su teme zabilježila izbor veći od 3 posto: događaji oko čokoladice u paketićima djeci u Dubrovniku (4,6 posto), skandal s pločom na spomeniku poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu s natpisom “Za dom spremni” (4,1 posto), dobri ekonomski pokazatelji (3,8 posto). Tri su teme zabilježile izbor veći od 2 posto: zatezanje odnosa između Srbije i Hrvatske (2,5%), Advent u Zagrebu izabran za najbolji u Europi (2,4%), zaustavljanje kombija sa 67 izbjeglica kod Novske (2,1%). Ostale su teme s izborom manjim od 2 posto.
