Nije Plenković prvi: SDP je vrlo ozbiljno pripremao prodaju HEP-a u vrijeme kad je MOL-u prodao Inu

SDP još 2002. godine ozbiljnije planirao privatizaciju HEP-a, no sad se, sudeći po izjavama Branka Grčića, Gordana Marasa i Ive Jelušića, prilično dvoumi.

Hrvatski sabor na sjednici još 19. ožujka 2002. donio Strategiju energetskog razvitka Republike Hrvatske kojom je tadašnja Račanova koalicija utrla put privatizaciji INA-e i HEP-a.

Odmah nakon donošenja Strategije, Hrvatski sabor je donio Zakon o privatizaciji INA-e. Strategijom je u odnosu na HEP predviđeno da planom restrukturiranja i privatizacije Vlada može donijeti odluku o prodaji 25 posto dionica HEP-a, dok je za svaku daljnju prodaju dionica potrebna suglasnost Hrvatskog sabora. I tada je, kao jedna od opcija, bila predviđena moguća privatizacija javnom ponudom dionica (IPO) na razini HEP-Grupe.

O privatizaciji HEP-a u Strategiji iz 2002. je navedeno:

Restrukturiranje i privatizacija HEP-a i INE

Ciljevi restrukturiranja, liberalizacije i / ili privatizacije su postizanje veće učinkovitosti uslijed boljeg iskorištenja postojećih kapaciteta, na temelju kvalitetnijih investicijskih odluka, boljeg managementa tvrtke, kao i većim opcijama za potrošače.

Dok proces restrukturiranja podrazumijeva promjenu organizacije i ekonomskih odnosa u cilju povećanja učinkovitosti i smanjenja troškova poslovanja, privatizacija sektora ima zadaću osloboditi državni kapital uložen u razvoj sektora, koji se može iskoristiti za druge državne projekte, te omogućiti konkurenciju i time pridonijeti većoj energetskoj učinkovitosti, te racionalizaciji troškova energije.

Proces liberalizacije energetskog tržišta pretpostavlja mogućnost izbora vlastitog dobavljača od strane potrošača, kao i dostupnost energetske mreže. Također, to nadalje pretpostavlja da će, prijenosna / transportna mreža, a kasnije i distribucijska mreža, biti dostupna proizvođačima i potrošačima prema unaprijed utvrđenim i javno objavljenim pravilima i cijenama korištenja mreže.

Ključni elementi o kojima treba voditi računa pri odabiru modela restrukturiranja su: (i) vrijednosni kriteriji, (ii) učinkovitost poslovanja, (iii) financije i (iv) socio-ekonomski elementi.

Vrijednosni kriteriji imaju sljedeću ulogu: opcije restrukturiranja moraju voditi računa o tome da trebaju ostvariti vrijednost za Republiku Hrvatsku; za svaki pojedini model restrukturiranja, vrijednosni kriteriji uzimaju u obzir ne samo strukturne promjene, već i poslovne, financijske, socio-ekonomske i tržišne dimenzije promjena; ključni aspekt pri vrednovanju su moguće posljedice odvajanja imovine i poslovanja iz jedne i inkorporiranja u drugu, novu tvrtku.

Kriteriji učinkovitosti: reorganizacijom poslovanja pojedinih aktivnosti nastoji se svesti na minimum neučinkovitost poslovanja; to također podrazumijeva mogućnost tvrtke da zadrži ključne ljude, imovinski portfelj; ujedno će se nastojati postići stanoviti stupanj konkurencije kako bi se spriječila pojava disekonomije obujma.

Financijski kriteriji: razmatra se postojeća struktura duga tvrtke koja se restrukturira; u interesu je države da se modelom restrukturiranja omogući da nove tvrtke budu u stanju pokriti postojeće troškove poslovanja te proizvesti novac za financiranje budućeg širenja tržišta.

Socio-ekonomski: uloga Vlade je, da u okviru odabranog modela restrukturiranja zahtijeva minimum socijalnih poremećaja, pri čemu će biti potrebno sagledati višak zaposlenih u pojedinim dijelovima tvrtke koja se restrukturira i moguće socijalne posljedice vezane uz restrukturiranje u pogledu broja zaposlenih; stoga će Vlada biti prisiljena izraditi model zbrinjavanja viška zaposlenih.

Imajući u vidu moguće modele privatizacije hrvatskoga energetskog sektora, može se navesti mogućnost (i) prodaje vlasničkog udjela (trade sale) strateškom investitoru, financijskom investitoru, managementu, zaposlenicima (ESOP), zatim (ii) javna (međunarodna ili domaća) ponuda dionica (IPO), (iii) oblik privatizacije putem koncesije, te (IV) merger (udruživanje) s drugom kompanijom radi jačanja tržišne moći.

S obzirom na složenost samog postupka privatizacije, vezano uz njegovu pripremu i provedbu, kao i različite interese (vlasnici, management, zaposlenici, sindikati), važno je nastojati postići ravnotežu između ovih interesa.

Ključ za što bezbolnije provođenje privatizacije je, svakako, razumijevanje privatizacijskog postupka i učinka na sve uključene, suradnja managementa i zaposlenika, te uklanjanje mogućih nejasnoća oko procesa privatizacije. Sasvim sigurno je da proces privatizacije podrazumijeva da su izvršene sve potrebne pripreme u tvrtkama kako za njihovo funkcioniranje, tako i za njihovu prodaju u skladu s novom regulativom.

Restrukturiranje HEP-a i INE je zahtjevan i sveobuhvatan proces. Danas INA, prema procjeni Konzultantske tvrtke PriceWaterhouse, vrijedi oko 1,5 milijardu USD, što predstavlja dvostruko veći iznos nego prije godinu dana. Povećanje vrijednosti INE rezultat je internog restrukturiranja tvrtke (usmjeravanje na core-business, uvođenje jasnih ekonomskih kriterija za ostale djelatnosti u INA-matici, pripreme za ulaganja i modernizaciju). Nadalje, osnovana je tvrtka Plinacro, trgovačko društvo za transport i trgovinu prirodnim plinom, u vlasništvu INE, pisao je SDP u strategiji prije 15 godina.

Privatizacija HEP-a

Primjena privatizacije na model restrukturiranja formiranjem Operatora elektroenergetskog sustava i operatora tržišta, na temelju koje bi se ostvario najpovoljniji financijski učinak, treba uvažiti sljedeća ograničenja:

Povećanje prihoda od prodaje u proračun: Paket dionica kao kombinacija novo izdanih dionica (povećanje kapitala) i postojećih dionica u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske. Daljnja prodaja dionica Vlade Republike Hrvatske putem IPO i na sekundarnom tržištu u Zagrebu i Londonu.

Zaštita nacionalne sigurnosti:Uvesti Zlatnu dionicu za Vladu Republike Hrvatske kojom se Vlada Republike Hrvatske ovlašćuje da blokira prodaju dionica ili imovine subjektima koji se nalaze na crnoj listi UN-a,

Očuvati nacionalni interes (nacionalni šampion): Korištenjem koncesije ili dugoročnog najma kako bi se privukle privatne investicije i know- how kod “osjetljive” imovine kao što su hidroelektrane i distribucijska mreža, ili alternativno, privatizirati manjinski udio HEP-a strateškom investitoru,

Zaštita zaposlenika i minimizacija socijalnih troškova uslijed privatizacije: Od strateških investitora se zahtijeva angažman u provođenju nekih socijalnih ciljeva i / ili da se njihova snaga ograniči na reorganizaciju, ali bez zadiranja u legitimne interese zaposlenika uključujući i ugovorne obveze tvrtke prema zaposlenima.

Privatizacijske opcije za HEP: moguća privatizacija javnom ponudom dionica (IPO) na razini HEP-Grupe, prodajom (Strateški investitor, financijski investitor), koncesijom, najmom, Balladurovim obveznicama.

Donošenjem Zakona o privatizaciji HEP-a, Vlada Republike Hrvatske će do kraja 2001. odlučiti koju opciju privatizacije (ili kombinaciju mogućih opcija), želi provesti u narednom razdoblju.

VIDEO Burna rasprava na Otvorenom oko privatizacije HEP-a i otkupa dionica Ine

SDP sve otvorenije protiv ideje da se prodaju dionice HEP-a i otkupe dionice Ine

Maras ima ideju oko prodaje HEP-a i kupnje dionica Ine, neka građani kažu što misle

Facebook Komentari