HGK: Prvi put će biti zabilježen pad udjela hrvatskog javnog duga u BDP-u, evo zašto

Krajem rujna prošle godine javni je dug iznosio 289,1 milijardu kuna što je 1,4 milijarde kuna manje nego u prethodnomu mjesecu i 1,2 milijarde kuna ili 0,4% manje nego u rujnu 2015. godine.

U načelu, stanje javnoga duga praktički stagnira u odnosu na njegovu razinu dosegnutu na kraju 2015. godine (niži je za 467,4 milijuna kuna), pa se djelomično zbog toga, ali još više zbog ubrzanja rasta BDP-a, udio javnoga duga u BDP-u spustio s razine od 86,7% na kraju 2015. godine na oko 85% na kraju rujna 2016. godine. Time se potvrđuje činjenica da će 2016. godina, nakon osam godina kontinuiranog rasta, biti prva u kojoj će biti zabilježen pad udjela javnoga duga u BDP-u.

Na godišnjoj se razini pad javnog duga protegao na posljednjih sedam mjeseci, i to kao rezultat nižih potreba financiranja pri uspješnoj provedbi fiskalne konsolidacije, odnosno pri smanjenju proračunskog manjka.

Tako je u prvih devet mjeseci prošle godine na razini konsolidirane opće države zabilježen čak i proračunski višak u iznosu od 1,3 milijarde kuna (prema GFS 2001 metodologiji), dok je u istom razdoblju prethodne godine ostvaren manjak od 4,5 milijardi kuna. Manje potrebe za zaduživanjem praćene su i promjenom u strukturi financiranja u kojoj raste udio domaćeg financijskog tržišta na račun inozemnog financiranja.

Riječ je o posljedici odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom tržištu sredinom prošle godine zbog visokih traženih prinosa, ali i o povoljnim mogućnostima zaduživanja na domaćem tržištu na kojem je ekspanzivnim mjerama monetarne politike smanjena visina kamatnih stopa. U takvim je okolnostima u rujnu na godišnjoj razini povećana razina domaćega javnog duga za 7,2 milijarde kuna ili za 4,2% uz istodoban pad razine inozemnog duga za 8,4 milijarde kuna ili za 7,1%. Stoga je udio inozemnog duga u ukupnomu javnom dugu smanjen s 40,8% na kraju 2015. godine na 38,0% na kraju rujna 2016. godine, što ima pozitivan doprinos u smanjenju rizika povezanih s dugom, posebno valutnoga rizika.

U prvih devet mjeseci 2016. godine razina javnoga duga ukupno je smanjena za 0,5 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 7,9 milijardi kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 8,4 milijarde kuna. Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica (za 13,6 milijardi kuna), dok je stanje kreditnoga duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 4,5 odnosno, 1,2 milijarde kuna. Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnoga duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za 7,8 milijardi kuna) i po kreditima (za 0,5 milijardi kuna). Pri blagom rastu duga središnje države, stanje duga smanjile su ostale sastavnice opće države (fondovi socijalne sigurnosti za 0,9 milijuna kuna i lokalna država za 561,8 milijuna kuna), pri čemu dug središnje države i dalje čini 98,4% ukupnoga javnog duga opće države.

Osiguravanje nastavka pozitivnih tendencija kretanja javnog duga iz prošle godine izuzetno je važno jer bi se time dao važan doprinos mogućnosti poboljšanja kreditnoga rejtinga zemlje, izlasku iz procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka i uklanjanju detektiranih makroekonomskih neravnoteža. Stoga će ova godina biti izazovna jer pri očekivanom postupnom rastu kamatnih stopa na svjetskim tržištima kapitala treba osigurati refinanciranje visokoga iznosa dospjelih obveza i financiranje novoga proračunskog manjka pa će neophodni nastavak smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u ponajprije ovisiti o odlučnosti u primjeni fiskalne konsolidacije te o mjerama razvojne politike koje trebaju osigurati rast BDP-a po stopi višoj od tri posto.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Zvonimira Savića: „Tendencije kretanja javnoga duga u prvih devet mjeseci prošle godine te stanje krajem rujna, pokazuju stagnaciju u odnosu na stanje tog duga krajem 2015. godine. Tako će, uz brži rast BDP-a u 2016. godini, nakon osam godina kontinuiranog rasta, prvi put biti zabilježen pad udjela javnog duga u BDP-u.“

javni-dug

Facebook Komentari