Poljska: Pravosuđe se, za razliku od hrvatskog, priklonilo dužnicima u CHF, pa bi banke mogle biti u problemu

Poljske banke moraju računati s gubitcima zbog kredita u švicarskim francima. Sudovi, naime, sve češće presuđuju u korist dužnika. Neki klijenti uopće ne moraju plaćati kamate, samo da vrate glavnicu, piše DW.

Ovako ili slično odigralo se u stotine tisuća priča u zemljama istočne i jugoistočne Europe. Nešto prije izbijanja financijske krize 2008, Barbara i Pjotr Husijev su hipotekarnim kreditom u CHF kupili dugo priželjkivani stan u predgrađu Varšave.

Njihov 14-godišnji sin konačno je dobio svoju sobu, tečaj franka bio je stabilan i Husijevi, oboje službenici u jednoj firmi za sigurnost, zarađivali su dovoljno za otplatu kredita. Mjesečna rata iznosila je oko 500 švicarskih franaka.

A onda je došla financijska kriza. Franak je jako poskupio. Stan od 57 kvadratnih metara postao je noćna mora. Za par mjeseci Husijevi su živjeli ispod egzistencijalnog minimuma – a onda je se Pjotr ubio.

Neuspješna borba s bankama

Udovica je pokušala promijeniti uvjete kredita. „Kao nekakva prosjakinja pokušavala sam ponovo pregovarati o ugovoru“, priča Barbara Husijev. Nije uspjela. Nakon nekog vremena, našla je novi posao pa je mogla plaćati mjesečnu ratu kredita oko 500 franaka.

Ali nakon što je 2015. tečaj oslobođen vezanosti za euro, on je, u odnosu na poljske zlote ponovo počeo rasti. Onaj tko je zarađivao u poljskoj valuti, a morao kredit vraćati u CHF, plaćao je dvostruko. Tako su Husijevi godinama vraćali kredit, a da se pritom njihov dug nije smanjivao.

U Poljskoj koja ima oko 39 milijuna stanovnika, time je pogođeno oko 700.000 građana. Ali i u drugim zemljama istočne i jugoistočne Europe, krediti u CHF bili su popularni. Tako je u Hrvatskoj s oko 4,2 milijuna stanovnika, oko 60.000 ljudi uzelo kredite u švicarcima. Neposredno prije izbora 2015, tadašnja vlada popustila je pod pritiskom građana i donijela zakon o prisilnoj konverziji kredita iz CHF u hrvatske kune, piše srpska redakcija DW-a (ovo s prisilnom konverzijom u kune nije točno).

Za banke koje su gotovo bez izuzetka u stranom vlasništvu, to je bio velik gubitak. One se do danas opiru tome tako da provođenje konverzije ide veoma sporo, piše ta redakcija, ali ni to nije baš točno.

„Prevareni smo“

I u Poljskoj je aktualni predsednik Andržej Duda, u kampanji za predsjedničke izbore 2015, kredite u CHF proglasio za svoj zadatak. Ako pobijedi – najavljivao je konverziju kredita u poljsku valutu. Ali kada je preuzeo dužnost nije mogao ispuniti obećanje. Sada se Duda u jednom televizijskom intervjuu ispričao zbog neispunjenog obećanja.

„Prevarili su nas. Prvo su nas banke izigrale, a sada i predsjednik“, kaže Pavel Nogal iz udruge „Stop nepravdi banaka“. On i brojne druge „žrtve franka“ već godinama se bore za pravednu raspodjelu tereta kredita. Na internet-stranicama udruge mogu se pročitati stotine primjera koji bi trebali ohrabriti pogođene.

S obzirom na to da poljski političari nisu pomogli, brojne žrtve udružile su se u udruge i grupe građana za podnošenje tužbi. U međuvremenu su sudovi u više stotina slučajeva odlučili u njihovu korist i „korigirali“ postojeće ugovore. U nekim slučajevima su naredili novi izračun kamata, jer su smatrali da proračun nije dovoljno jasan, a u nekim su kritizirali banke zbog toga što su na klijente s malo kapitala u potpunosti svalili rizik kredita. Neki krediti ponovo su obračunati.

Presude kao prekretnica

Nedavno su sudovi otišli i korak dalje i donijeli presudnu odluku: umjesto popravljanja pojedinih točaka, čitavi kreditni ugovori proglašeni su ništavnim. Konkretno, odlučeno je da se kod takozvanog kredita u CHF radi o „beskamatnoj pozajmici u zlotama, a ne o kamatnim kreditima u švicarskoj valuti“.

Kako se navodi u obrazloženju te presude, ona je donesena jer banke nisu klijentima isplaćivale švicarske franke. Za jednu ženu to konkretno znači da samo mora vratiti novac isplaćen u zlotama i to bez kamata jer su one, navodi se u presudi, obračunate „prema nejasnim parametrima“ i jer ugovor o kreditu sadrži nedopustive odredbe.

Taj pravni zaključak u međuvremenu su preuzele dvije važne instance: ombudsman (pravobranitelj) za financije i ombudsman za potrošače. To je presudno za pozitivan zaokret, smatra Barbara Husijev, koja je u međuvremenu aktivna i u udruzi „Stop nepravdi banaka“. Stajalište ombudsmana nije obvezujuće za pravosuđe, ali ono ga ne može jednostavno ignorirati.

Stručnjaci polaze od toga da će dva slučaja u kojima su kreditni ugovori proglašeni ništavnim, sve više pravnika preuzimati kao mjerodavne. Tako misli i Tomaž Koniječni, odvjetnik iz Poznanja, koji je već dobio više sudskih postupaka protiv banaka u slučajevima kredita u francima. Njegove kolege upravo su pokrenule jednu skupnu tužbu s više od 4.000 pogođenih osoba.

„2016. je bila dobra godina, nove presude ulijevaju nadu“, kaže Koniječni za DW.

Banke gube i prihvaćaju

Ako tužba bude uspješna kroz sve instance, bankama se loše piše. Neke se očigledno već pripremaju za takav ishod – recimo „mBank“, koja je u 70 postotnom vlasništvu njemačke Kommerzbanke.

Ona je dala puno kredita uz problematične uvjete, ali se drži opušteno. Glasnogovornik te banke Kržištof Olszevski za DW kaže da „mBank poštuje sudske odluke. „Samo oko četiri posto naših klijenata ima problema s vraćanjem kredita“, dodaje glasnogovornik banke.

Ako prevlada ovakvo sudsko tumačenje, vjerojatno će puno više klijenata zahtijevati novo obračunavanje njihovih kredita.

Svaki četvrti hipotekarni kredit u Poljskoj trenutno je u CHF – samo je u Austriji više takvih kredita. S obzirom na to da je ukupna vrijednost tih kredita oko 34 milijarde eura, to bi banke moglo skupo stajati.

Facebook Komentari