Zbog zakonskih promjena banke ne bi morale provoditi ovrhe i dovoditi dužnike do bankrota prije nego što im otpišu dug.
Dnevnik.hr je provjerio kome bi banke mogle oprostiti dugove, a tko se tome i uz promjene zakona ne treba nadati.
Banke će ubuduće moći lakše otpisati nenaplative dugove, poručuje guverner Narodne banke. Dosad su dug mogle samo proglasiti nenaplativim.
”Ali ih nisu mogli otpisati u potpunosti sve dok ne prođu kompletan proces naplate, pokušaja naplate i ovrhe i tako dalje praktički dovođenja subjekata, bilo fizičkih bilo poslovnih, do bankrota”, pojasnio je Vujčić.
Banke dnevniku.hr nisu odgovorile hoće li, kome i po kojim kriterijima oprostiti dug. Iz udruge banaka tek općenito priopćenje: “Svaka banka će te izmjene pokušati iskoristiti na najbolji mogući način, nastavljajući smanjivati razinu loših kredita”.
Financijski savjetnici kažu kako ne treba očekivati masovno opraštanje dugova.
”Banka će građanima i poduzetnicima koji nemaju nikakve šanse ili kroz imovinu ili redovno poslovanje, odnosno svoju mjesečnu plaću, koji su ostali bez posla ili koji nemaju posredno nikakvu imovinu, pokretninu, nekretninu njima će najvjerojatnije ići u otpis tih dugova”, objašnjava Vjeran Peretić, financijski savjetnik.
Sonji banka svaki mjesec od 1.900 kuna mirovine uzme 650 za naplatu duga. Imovine nema, a dug je toliki, kaže Sonja, da se banka neće stići naplatiti za njezina života. ”Ne znam uopće na koji način me se budu ikada riješili da mi to sve uzmu, jer nemam od čega”, kaže Sonja.
Tko je kupio stan pa više ne može vraćati kredit teško će se naći u kategoriji za otpis duga kažu u udruzi blokiranih. ”Ne vjerujem da bi banke išle u otpisivanje hipotekarnih kredita jer banke u tom slučaju imaju osiguranje kredita”, smatra Mario Strinavić iz udruge blokiranih. Za svaku kunu duga koji otpišu banke bi platile toliko manje poreza, piše dnevnik.hr.
Teoretski
Za tri tjedna trebala bi krenuti još jedna operacija otpisa dugova za koju ni nadležne institucije nisu sigurne koje će razmjere poprimiti. Država se obvezala da će bankama dati poreznu olakšicu za svaku kunu duga koju izvan sudskog procesa otpišu dužnicima.
Prema zakonu, otpis mogu očekivati samo oni dužnici koji su na dan 31. prosinca 2015. godine svrstani u kategoriju loših klijenata jer su tri i više mjeseci neredovito otplaćivali mjesečne rate kredita. Takvih je na desetke tisuća, a kome će otpisati dugove, znaju samo banke.
Teoretski, u bubanj za otpis ući će oko 23 milijarde kuna (60-ak posto) loših kredita koji su pokriveni rezervacijama banaka. Koliko će ih izaći iz bubnja, znat će se tek na kraju 2017. godine! Nakon što su 2015. godine zbog konverzije poslovale s velikim gubicima, dobit banaka se u ovoj godini osjetno popravila i u prvih devet mjeseci dogurala do 5 milijardi kuna. Na osnovi visoke dobiti iz ove godine može se zaključiti da je i poslovni interes banaka da otpis bude što veći jer će slijedom otpisa i bankari uštedjeti na porezu.
Ove će godine država naplatiti oko 7,2 milijarde kuna poreza na dobit svih poduzetnika, od čega svaka deseta kuna dolazi iz bankarskog sektora. U odnosu na 2015. godinu, naplata poreza na dobit poboljšana je za jednu milijardu kuna, sa 6,2 na 7,2 milijarde. Ta milijarda kuna viška ne vidi se u proračunu za 2017. godinu, iz čega se može zaključiti kako Vlada i Ministarstvo financija vjeruju da će banke ići na maksimalan otpis duga kako bi potpuno anulirale svoje porezne obaveze prema državi. Državu bi ta operacija, s obzirom na visoku dobit banaka u ovoj godini, mogla stajati između 700 milijuna i milijardu kuna.
Dužnici sad samo mogu sjediti i čekati hoće li ih netko pozvati. Na upit kako će i kome otpisivati dugove, iz banaka smo dobili šturi odgovor da ‘rade na analizi zakona i potencijalnih efekata’. Dosad su banke dobivale porezna oslobođenja za otpisane kredite tek nakon što su dokazale da ih nisu mogli naplatiti u dugim sudskim postupcima i ovrhama. Sad im se konačno nudi jednokratna olakšica i za dugove koje će tijekom 2017. godine otpisati izvan sudskih procesa.
SDP-ov ministar financija Boris Lalovac ponovno apelira da se zabrani bankama da preprodaju ili naknadno utjeruju dugove za koje će dobiti poreznu olakšicu. I u Ministarstvu financija i u HNB-u uvjeravaju da otpis doista znači brisanje dugova kako bi i građani i tvrtke dobili priliku za novi početak, piše Večernji list.
