Sezona Kukuriku kadrova još traje: Milanovićeva Vlada još vodi 19 od 29 državnih tvrtki

Nakon što su mediji objavili audiosnimku na kojoj sad već bivši direktor HEP Toplinarstva Ivica Martinek daje upute kako treba naštimati javni natječaj za posao njegovu kandidatu, Mostov saborski zastupnik Maro Kristić prozvao je ovih dana HNS, stranku čiji kadrovi još uvijek vode HEP, za uhljebljivanje na desetke svojih ljudi u toj državnoj tvrtki. Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak oštro mu je odgovorio, optužujući ga za goebbelsovske metode, piše Večernji list.

No Krstić je ipak u pravu što se tiče povezivanja HNS-a i klijentelizma.

Kumovi u prednosti

Naime, za Milanovićeve Vlade u kojoj je bio i HNS ta je stranka u javnosti bila najviše prozivana zbog uhljebljivanja svojih ljudi. Sjetimo se, primjerice, zapošljavanja bliske prijateljice tadašnjeg predsjednika HNS-a i potpredsjednika Vlade Natalije Žetko u tvrtki HEP Odmor i rekreacija. Predsjednik Županijske organizacije HNS-a Domagoj Bartek, primjerice, zaposlen je na Janafovu terminalu u Slavonskom Brodu. Janaf je također kao i HEP bio pod HNS-om u Milanovićevoj Vladi.

Kod uhljebljivanja se uglavnom formalno provedu javni natječaji, ali koji su očito, kao što je to i Martinek kazao, farsa. No Kristić optužujući HNS, ne vidi ili ne želi vidjeti da se i njegov Most ponaša vrlo slično.

Mostovci su tako pokušali zaposliti Marija Bukmira, kuma predsjednika Sabora i Mosta Bože Petrova, na mjesto zamjenika generalnog direktora Hrvatskih voda, zbog čega se krenulo u mijenjanje statuta te državne agencije kako bi se uvjeti za zamjenika direktora prilagodili Bukmirovoj višoj stručnoj spremi.

Mladi Matija Kikelj, koji je bio na listi Mosta na prošlim izborima, samo 20-ak dana nakon što se zaposlio u državnoj agenciji HAMAG prebačen je na mjesto tajnika kabineta Mostova potpredsjednika Vlade i ministra uprave Ivana Kovačića.

Gordana Brcković, Mostova pomoćnica ministra gospodarstva koja je to postala za mandata na tom mjestu Tomislava Panenića u Vladi Tihomira Oreškovića, samo nekoliko dana nakon što je formirana nova Vlade Andreja Plenkovića, u kojoj Mostov Panenić nije više ministar gospodarstva, zatražila je od Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa mišljenje je li u sukobu interesa ako bi postala direktorica u HEP Toplinarstvu, tvrtki koja je bila u resoru Ministarstva gospodarstva u prošloj Vladi, a sad je u resoru Ministarstva zaštite okoliša i energetike koju vodi mostovac Slaven Dobrović.

Pod posebnim povećalom

Most je tako otvorio sezonu uhljebljivanja u državnim tvrtkama i institucijama koja se događa kod svake promjene vlasti. Ni HDZ-ovci nisu imuni na to, u biti od njih su i sve druge stranke preuzele taj model zapošljavanja svojih ljudi. Pa tako i SDP koji je, kad je bio na vlasti, zadnji put zapošljavao masovno svoje ljude, primjerice, u APIS-u ili Hrvatskoj lutriji.

No Most je pod posebnim povećalom u ovom slučaju jer su na izborima obećavali da će biti drukčiji od drugih. Milanovićeva Vlada je pred kraj svog mandata donijela uredbu kojom se uprave državnih tvrtki trebaju birati putem javnih natječaja, a to je vezalo ruke prvo Oreškovićevoj, a zatim i Plenkovićevoj Vladi da brzo promijeni kadrove u tim tvrtkama koje je postavila Kukuriku Vlada. Stoga su u većini tih tvrtki i dalje njeni kadrovi.

Odluka pak Plenkovićeve Vlade da promijeni čelne ljude u državnim tvrtkama i postavi svoje bez javnih natječaja, koje će tek naknadno provesti, po svemu sudeći znači nastavak sezone uhljebljivanja jer bi i ti naknadni natječaji mogli biti samo farsa.

Privremene uprave u Janafu, Plinacru, Lutriji, HPB-u, HBOR-u…

Kadrovi Milanovićeve Vlade još vode 19 od 29 državnih tvrtki, a u njih 10 Orešković je postavio privremene šefove za mjesta kojima je istekao mandat. Direktori Kukuriku koalicije vode HEP, Janaf, Plinacro, Hrvatsku lutriju, Jadroliniju, Croatia Airlines, HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz, HPB, HBOR… Te će tvrtke prve dobiti nove, privremene, uprave dok se ne provedu javni natječaji.

Šonje: Ništa se neće promijeniti

Europska komisija u dubinskom pregledu hrvatskog gospodarstva kao važnu prepreku izdvaja upravo upravljanje državnim tvrtkama, koje predstavljaju velike rizike za proračun, a njih oko 30 posto zbog lošeg upravljanja manje je produktivno od privatnih tvrtki u istom sektoru. Upravo problemi netransparentnosti pri imenovanju direktora, odnosno podobnost umjesto stručnosti i profesionalizma pri odabiru čelnika u nekim tvrtkama te nepostojanje sustava mjerenja i nadzora dovode do tih problema.

Na političko trgovanje, koje je bilo očito još prije izbora, upozoravala je Hrvatska udruga poslodavaca. – Mi smo još u dokumentu upućenom strankama prije izbora naglasili da upravljanje državnom imovinom mora biti izuzeto od političkih utjecaja. Ne želimo reći da i u strankama nema dobrih ljudi koji mogu voditi kompanije, ali to moraju biti osobe koje ne obezvređuju imovinu, nego donose dobit, koje su kompetentne i sposobne, a ne politički podobne – kaže predsjednica HUP-a Gordana Deranja.

Branko Roglić, vlasnik tvrtke Orbico, kaže da si privatne tvrtke ne mogu priuštiti dati upravljanje u ruke bilo kome. – Tako bi trebala razmišljati i država jer, ako netko loše upravlja tvrtkom i stvara gubitak, a ima mogućnost ostvariti dobit, onda stvara i gubitak za proračun koji svi građani moraju nadoknaditi. Zato sam ja za to da se čelnici biraju na međunarodnim natječajima i da snose odgovornost za svoj rad – kaže Roglić.

Ekonomski analitičar Velimir Šonje situaciju pak komentira ovako: – Jasno je da se ništa neće promijeniti, sve je po starom, političke vrhuške uspjet će sačuvati ogroman sektor državnih tvrtki za provedbu partijskih kadrovskih politika! (Lidija Kiseljak)

Facebook Komentari