Zastupnik u Bundestagu Juratović na pitanje o totalitarizmu: Tu nema mjesta ni petokraki ni ustaškom U

Gost Točke na tjedan bio je Josip Juratović, zastupnik u Buntestagu i član vanjskopolitičkog odbora u njemačkom parlamentu.

Premijer Andrej Plenković i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier početkom tjedna idu u službeni posjet Berlinu. U kakvom su stanju odnosi Hrvatske i Njemačke?

“Meni je osobno drago što su ti odnosi tradicionalno jako dobri, ima puno ljudi iz Hrvatske u Njemačkoj koji tamo rade i općenito su dobro integrirani u njemačko društvo. Na toj osnovi nikada nije bilo problema i uvjeren sam da će ovi razgovori biti u jako pozitivnoj klimi.”

Uvriježeno je mišljenje da su odnosi narušeni 2013. prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju zbox lex Perkovića i da se od tada nisu do kraja oporavili?

“Ne mogu se nikako složiti s tom ocjenom. Njemačka je bila malo zatečena tim zakonom i ja sam reagirao, ali odnosi su tradicionalno tako dobri da se na kraju to jako brzo riješilo i oko toga već dugo nema nikakvog traga. To su stvari koje se, kod tradicionalno dobrih odnosi, zbog jednog takvog incidenta ne mogu staviti pod pitanje.”

Angela Merkel više puta je u druženju s hrvatskim dužnosnicima upozoravala da postoje prepreke na koje nailaze investitori. Tu je i slučaj Deutsche telekoma. Merkel je rekla Kolindi Grabar Kitarović da zamjera Hrvatskoj jer država planira raditi infrastrukturu za širokopojasni internet. Smatrala je da to ugrožava položaj Deutsche telekoma.

“Ne mogu ništa detaljno reći jer nisam upoznat s detaljima, ali na kraju krajeva svaka zemlja gradi svoje preduvjete za razvoj ekonomije i možda je bilo nesporazuma oko procedura, ali i Hrvatska i Njemačka su unutar EU gdje je regulacija poznata i gdje na tržištu vlada slobodno natjecanje. Ne bi smjelo biti problema. Što je bilo u detaljima, ne mogu dati odgovor.”

Vlada percepcija da je strateški interes Njemačke na ovom području ulazak Srbije u EU i da na neki način Aleksandar Vučić tu dobiva status miljenika Angele Merkel.

“Ne mogu reći tko je njezin miljenik, međutim činjenica je da jugoistočna Europa od 2003. ima europsku incijativu koja je nažalost prespora i da postoje procesi. Sada imamo rimski proces gdje se radi o regionalnoj suradnji, koja je isto jedan vid osobospobljavanja tih zemalja za ulazak u EU. Srbija je isto krenula tim putem, to je za svaku pohvalu i to je element za pozdraviti. Drago bi mi bilo kad bi sve zemlje bile tako blizu da se poglavlja mogu otvarati.”

Zašto je to interes za Njemačku?

“Prije svega to je dio Europe, sredina Europe na neki način. Bitno nam je da unutar Europske unije nemamo neko “bijelo polje” i mislim da je to jako dobro za stabilnost, kako regije, tako i EU i da se konačno stvori cjelina gdje će ljudi moći normalno živjeti, gdje će se ekonomija razvijati, a i tu sigurnosna pitanja. Po tome je ovo zanimljiva regija.”

Dosta reakcija izazvala je izjava Kolinde Grabar Kitarović koja rekla da je velika opasnost za Hrvatsku nestabilnost u BiH i radikalizacija islama. Slažete li se s tom izjavom?

“Ne mogu točno komentirati zbog čega je to izjavila i u kojem kontekstu, ali u svakom slučaju je činjenica da postoji radikalizacija islama, što ne bih automatski pripisivao bošnjačkom dijelu BiH. Mislim da veliki broj Bošnjaka… To je europski islam, to bi trebalo podržavati i to bi trebalo opstati. Bilo bi mi drago kad bi ih svi uključili i podržali da se izdrži i da se integrira u EU gdje im je i mjesto. Mislim da se u predsjedničinoj izjavi više radi o brojkama. Jesu li one točne ili nisu ne znam, ali činjenica je da taj problem postoji. To znaju i sami Bošnjaci. Postoji ta diskusija oko radikalizacije, ali nije to samo među Bošnjacima, ima toga i među drugim narodima u BiH. Cilj nam mora biti da se zajedno suprotstavimo radikalizaciji društva. ”

Sami ste, kao član vansjkopolitičkog odbora Bundestaga rekli jako puno u zemljama jugoistočne Euorpe. Je BiH politički stabilna država s obzirom na sve što se događalo posljednjih mjeseci, prije svega referendum u Republici Srpskoj?

“Teško je reći koliko je ili nije politički stabilna jer određene procedure i procese osjećamo i vidimo već godinama. Netko izvana već je navikao da BiH stalno ima neki problem. Ne želim ispasti grub, ali često se govori da u BiH nema rješenja, a da oni o tome ne nađu problem. Često sam tamo i vidim mnogo pozitivnih promjena. Bio sam s udrugama poslodavaca, sindikatima, civilnim udrugama, intelektualcima… Stvarno se pokušava naći rješenje za jedno društvo gdje će se svi osjećati kao građani jedne zemlje. Nadam se da će i političke strukture shvatiti da nema alternative demokratizciji društva, socijalno pravednom društvo, društvu jednakih prava za sve. Ne bih sve zavio u crno, ima puno svijetlih točaka. U BiH se upravo svi zajedno, ali i u susjednim zemljama trebamo zalagati da podržimo te svijetle točke.”

U jednom ste intervjuu upozorili trend jačanja desnice i nacionalizma u čitavoj Europi. Otkad ste to spomenuli u Hrvatskoj imamo nekoliko slučaja. Imamo slučaj predsjednica koja se u Kanadi slikala sa zastavom na kojoj hrvatski grb počinje bijelim poljem, imamo slučaj spomenika HOS-ovcima u Jasenovcu na kojem je ustaški pozdrav “Za dom spremni”. Naše vlasti smatraju da ne vide nikakve trendove fašizacije. Vidite li vi te trendove?

“Mislim da se mora praviti razlika između nacionalizma, koji nije dobar, i fašizma. Ne bih rekao da u društvu postoji fašizacija, ali je jako izražen nacionalizam, kao i u čitavoj Europi. Što se tiče slikanja… Iskreno moram reći da je nama javnim osobama neki put jako teško. Dođemo na neki skup, ne pratimo simbole. Može biti neugodnih situacija. Meni se bacila etiketa da glorificiram Tita jer sam držao govor, a u pozadini je bila slika Tita. Ne bih išao na te simbole, nego je bitno da se politički da jasan signal da je Hrvatska demokratska zemlja i da prije svega nije na temeljima NDH niti na temeljima komunizma, nego na temeljima demokracije i demokratskih vrijednosti, sloboda koje su nastale od 90-ih godina na dalje.”

Mislite da naše vlasti daju jasan takav signal?

“Ja bih želio. Ne znam za pojedince. Sve politike u EU se jasno moraju distancirati od svakog totalitarizma, diktature i biti za demokratske vrijednosti. A u te demokratske vrijednosti ne spadaju niti totalitarni režim NDH niti režimi komunizma. I ne zanima me koji je bolji, lošiji, prije svega moramo gledati u budućnost.”

Vlada razmišlja o zabrani isticanja pozdrava Za dom spremni, ali i zvijezde petokrake. Je li to stavljanje znaka jednakosti?

“To uopće za mene nije tema. Jedno i drugo su tema prošlosti i treba se distancirati i od jednoga i od drugoga. Mi iz politike nismo zaduženi za povijest, nego za budućnost i demokratske slobode. Tu nema mjesta ni petokraki ni ustaškom U.”

Zastupnik ste u Bundestagu. Može li Angela Merkel osvojiti i četvrti mandat?

“Ako budemo realni, kako sada situacija stoji postoji ta šansa, ali postoje i druge varijante. Ja sam za to da izađemo iz velike koalicije jer to otežava parlamentaran rad, za demokraciju bi bilo bitno da postoje lijeva i desna strana koje se natječu za budućnost Njemačke.”

Merkel je bila glavna zagovarateljica primanja izbjeglica, a sada je došlo do obrata. Prije dva dana je pozvala na zabranu burke. Je li to pukušaj da spasi poljuljanu popularnost?

“Tema zabrane burke nije najbitnije pitanje niti njemačke niti europe. Prije svega moramo gledati kako ćemo se posložiti u EU, kako posložiti politiku da se ljudi identificiraju s tom EU, pogotovo mladi ljudi. Bili oni u Berlinu, Parizu, Ateni. U jednoj Europi koja je momentalno dosta podijeljena upravo zbog toga. A pitanja burke su sporedne teme koje možemo riješiti na ovaj ili onaj način. Što znači zabrana za onu ženu koja ju mora nositi? Taj koji traži zabranu mora računati da nije oslobodio žene, nego možda ju zatvorio u kuću jer ne smije izaći. Ako želimo tim ženama pomoći, ima drugačijih načina.

Facebook Komentari