Današnji vladari se ponašaju po logici da su oni vrhovni kriteriji i zato intelektualci bježe od politike kao od kuge

Sociolog i publicist Slaven Letica bio je prvi Tuđmanov savjetnik. Kasnije se s njim razišao te ga je Tuđman čak i tužio jer je u jednom intervjuu kazao kako se Tuđman voli družiti s mutnim likovima s ruba društva. Unatoč tome, Letica kaže da je kod Tuđmana definitivno više toga pozitivno nego negativno, piše tportal.

No da naslijeđe prvog hrvatskog predsjednika treba dobro analizirati i dokučiti što je to izvorni tuđmanizam. Po njemu, riječ je o hibridnoj političkoj doktrini kojoj je temeljni cilj bio ostvarenje hrvatske države. ‘Imala je elemenata pravaške tradicije, dosta elemenata pučke tradicije radićevaca, imala je elemente antifašizma i kada je Tuđman u pitanju, pozitivnog titoizma. Uz to je i bio i element europejstva’, objašnjava Letica.

Slaže se da je pomirba bila temelj koji je omogućio obranu Hrvatske te bi, kaže, u sadašnjim okolnostima ponovno trebalo na tome poraditi.

Što se vanjske politike tiče, Letica kaže da je Tuđman bez pardona birao Zapad.

‘Ja sam mu donio članak iz Huffington posta i tu je bila karta podijeljene Europe. BiH je ostavljena na istoku, mi na zapadu. On bi bio zadovoljan ovim novim hladnim ratom jer bi rekao da je bio u pravu’, smatra Letica. Misli da bi Tuđman bio zadovoljan i zbog činjenice da se Daytonski sporazum pokazao manjkavim te da bi se zbog toga njegove vizije mogle u BiH i ostvariti. On je, kaže Letica, bio ili za konfederaciju ili za podjelu BiH, hrvatski dio Hrvatskoj, srpski Srbiji, a Bošnjacima ostatak.

Slaže se da je Tuđmanu slaba točka bila ekonomija.

‘Tu nije bio intelektualno jak, posebice kada je u pitanju privatizacija i ekonomija. Bilo je dosta tu anarhije, početni proces privatizacije se dogodio po modelu Ante Markovića, a onda otimački model koji nije nepoznat ni na Zapadu. Ljudi su uzimali tvrtke i kredite isplaćivali iz dobiti tvrtki’, kaže Letica.

Trpio je suradnike pametnije od sebe

No ukazuje na jednu bitnu razliku između Tuđmana i njegovih nasljednika. ‘On je sam sebe dosta obrazovao, bio je radoznao i s ljudima je htio razgovarati pa i s onima koji su suprotnih stajališta. Nije se bojao da mu suradnici budu ljudi koji su obrazovaniji ili pametniji od njega. Današnji vladari se ponašaju po logici da su oni vrhovni kriteriji i zato intelektualci bježe od politike kao od kuge’, misli Letica.

Podsjeća da je Tuđman imao širok krug kulturnih poznanstava, bio je kućni prijatelj s Miroslavom Krležom, Ružom Pospiš Baldani, s intelektualcima Hrvatskog proljeća… ‘Osjećao se dobro i u arhivu i na sveučilištu i u HNK-u i u Glazbenom zavodu, a današnji naši političari zaziru od toga’, smatra.

Ne slaže se s mnogima koji tvrde da je bio despot i kaže da je bio medijski najkritiziraniji političar u Hrvatskoj uopće.

‘Ne bi se smjelo dogoditi da mrtvi Tuđman postane veliki prorok, nego treba imati racionalan stav. Trebalo bi uzeti Tuđmanovo naslijeđe i vidjeti što je dobro, što je loše. To su Kinezi napravili s Mao Ce-tungom’, zaključuje Letica.

Facebook Komentari