Mogu li biti tijesni izbori za gradonačelnika Zagreba? Možda se popikne, možda ga potčkalje…

Piše. prof. dr. sc. Kristijan Krkač

Razboriti odgovori na naslovno pitanje su očiti: (1) Možda se sam posklizne. (2) Možda se popikne na nekaj. (3) Možda ga tkogod potčkalji. (4) Možda ga se ponovno strpa u istražni rešt. (5) _____________ (dopiši po nahođenju, daj si mašti na volju).

Nasuprot ponuđenom, ono o čemu se piše je čudno. To vjerojatno proizlazi iz činjenice da se većina tuzemnih politologa već samom formacijom bavi „idejama“, a ne „brojkama“, pa stoga falšaju kao na prethodnim parlamentarnim izborima i zatim se javno čude rezultatima ko picek glisti ili pura dreku. Ukratko, šesti odgovor glasio bi (6) da se gradonačelnika može pobijediti u poštenoj kampanji. Razmislimo o tome.

Zagreb ima oko 700.000 državljana s pravom glasa. Na izbore je dosad izlazilo prosječno oko 50% ljudi. To pak znači da bi tek znatno niža ili viša izlaznost utjecala na rezultate drugačije od prethodnih ceteris paribus. Od 300.000 glasova aktualni gradonačelnik sakupi svojih oko 150.000. Osim ako ga se biračko tijelo ne odrekne, on bi toliko glasova mogao sakupiti i na sljedećim izborima. S obzirom na izjavu protukandidatkinje Švaljek o tome kako je „90% ljudi u Zagrebu zaposleno preko veze“ vjerojatno je da će većina biračkog tijela ostati vjerna gradonačelniku, a mišljenje bi mogli promijeniti samo „vjernici“ doživjevši „krizu političke vjere“.

Ostalima je dakle na raspolaganju oko 150.000 glasova onih koji izlaze, ili pak utjecaj na povećanje izlaznosti svojih birača.

Ako su jedine dvije ozbiljne protukandidatkinje Švaljek koju će vjerojatno podržati navodna desnica i Mrak Taritaš koju će vjerojatno podržati navodna ljevica, onda se postavlja pitanje kako njih dvije zasebno, ali zajedno mogu spriječiti gradonačelnika da ne pobijedi već u prvom krugu?

Zamislimo da jedna od dvije kandidatkinje i dospije u drugi krug s gradonačelnikom. Prvo je pitanje kako povećati izlaznost, jer on ima svoje biračko tijelo koje će se ako zagusti angažirati u potpunosti? Drugo je pitanje tko ima veće izglede između te dvije kandidatkinje.

Jedne dnevne novine svakoj od njih daju jednake izglede protiv gradonačelnika, tj. fifty-fifty. Nije jasno na čemu se temelje takve procjene?

Činjenica jest ako gradonačelnik ne pobijedi već u prvom krugu, ide se u drugi. Ako kandidati rascjepkaju glasove i ukupno ne osvoje više od 150.000 s koliko je gradonačelnik dosad pobjeđivao, onda nema drugog kruga, ali ako ukupno osvoje više od 50%, onda se ide u drugi krug.

Dosad nisu, tj. uzeti zajedno kandidati HDZ-a i SDP-a osvojili su manje glasova od gradonačelnika na prethodnim izborima. S obzirom da je Zagreb više navodno lijevi, nego navodno desni, Mrak Taritaš ima veće izglede od Švaljek. No, s obzirom da se Švaljek sukobila s gradonačelnikom i da je djelima pokazala da grad pod njezinim vodstvom funkcionira sasvim pristojno, ti su izgledi ne previše udaljeni. Štoviše, prva je arhitektica, a druga ekonomistica, a ne samo da arhitektura ovisi o ekonomiji, nego je i činjenica da Zagrebu više treba ekonomist, nego arhitekt, a zasigurno ne politolog starog kova.

Kako god bilo, koja god od protukandidatkinja ušla u drugi krug, morati će sakupiti jako puno glasova i to ne samo onih svoje strane, nego i druge. Na prvi pogled to će lakše učiniti Mrak Taritaš, nego Švaljek, ali niti to nije jasno, jer se čini da bi protiv gradonačelnika u drugom krugu s Mrak Taritaš desni birači možda teže pristali uz nju, nego što bi lijevi pristali uz Švaljek. Situacija bi mogla biti puno nesigurnijom nego na prethodnim izborima, ali, kako se čini, još uvijek gradonačelnik ima najveće izglede za pobjedu, relativnu u prvom, a apsolutnu u drugom krugu i ta se vjerojatnost neće promijeniti sama od sebe. Na promjenu će svakako utjecati moguća promjena izlaznosti, zatim same kampanje i njihov utjecaj, ali i sklonost općeg hrvatskog, pa i zagrebačkog biračkog tijela da jednim dijelom korjenito mijenja mišljenje već samo po sebi.

Osvrnimo se i na početak kampanje. Ako je za suditi prema dosadašnjim aktivnostima, one su počele prekasno i ne previše kvalitetno. HDZ iz nepoznatih razloga kasni s podrškom Švaljek koja jedina ima izglede, a SDP kasni s podrškom Mrak Taritaš zbog gubitka parlamentarnih i unutarstranačkih izbora.

Kad se kampanje nakon nove godine zahuktaju sve će se raditi navrat-nanos, a za pretpostaviti je kako će biti prljave i koristiti će se praksa polu-istinitih i lažnih vijesti, napose preko društvenih mreža, slična onoj korištenoj u nedavnim izborima po EU i SAD-u. Biti će zanimljivo vidjeti kakve će biti sankcije i kao će se to obiti se o glavu s obzirom na novi etički kodeks koji su društvene mreže pristale potpisati s EU. Radi se o tome da će se puno brže reagirati na prijave o lažnom i/ili uvredljivom (klevetničkom i sl.) sadržaju i micati vijesti. To bi pak moglo utjecati pod uvjetom da će kampanje biti skromne kako iz gospodarskih, tako i iz političkih razloga, pa će korištenje besplatnih medija biti politički oportuno.

Kako god bilo i koliko god suludo zvučalo, čini se razboritijim pretpostaviti da su odgovori od (1) do (5) uzeti zasebno, ali i zajedno vjerojatniji od odgovora pod (6). Svojevremenu su „Zločesta djeca“ u jednoj zimskoj epizodi kroz usta jednog lika rekla „Mi po zimi našu baku namažemo sa špekom da se bolje skliže.“

Moguće je da će se raditi ne o tome tko će učiniti više i pogađati, jer za ovaj grad već 100 godina nije učinjeno ništa presudno, nego tko će manje griješiti. Ne treba zanemariti niti opću tendenciju biračkog tijela k prihvaćanju mlađih generacija kojima gradonačelnik i Mrak Taritaš ne pripadaju, ali Švaljek pripada.

Na koncu moguće je da će odlučiti i naše staro dobro „Kaj.“. Po tom pitanju Cerov Dolac je svakako nezagrebački, a Krapina je to zasigurno više nego Bjelovar, iako je to točno samo zemljopisno, ali ne i demografski.

Facebook Komentari