PRIJENOS U Saboru rasprava o širokopojasnom internetu: Samo Albanija i Kosovo su sporiji od nas

Konačnim prijedlogom zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacija mreža velikih brzina usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije.

Tijek rasprave

Nije stvar u tome da se napravi jednodnevni show u Saboru nego o tome da se napravi nešto za građane”, rekao je Gordan Maras te se ispravio kako Hrvatska u Europi ima brži internet samo od Albanije i Crne Gore (ranije je kazao od Albanije i Kosova). Dodao je kako nam je internet spor, ali i preskup. “Za istu cijenu ljudi u Rumunjskoj imaju sto i više puta veću brzinu interneta.”

Dodao je i kako su ljudi u Hrvatskoj navikli na smartphoneove, surfa internetom putem njih, pa treba obratiti pažnju i na širenje usluge u tom segmentu. Kazao je i kako će bez ikakve zadrške dati podršku ovom zakonu.
11:27 Branko Hrg iz Hrvatske demokršćanske stranke ponovno je istaknuo probleme ruralnih prostora u dobivanju brzog interneta, odnosno, uopće dostupnost interneta. Kazao je i kako apsolutno podržava novi zakon, ali i da treba vidjeti jesu li programi provedivi za sve stanovnike Republike Hrvatske.

Darko Parić je u ime Kluba zastupnika SDP-a kazao kako će oni svakako podržati ovaj zakon jer je pozitivan i iskorak je u zakonodavstvu. “Uvođenje optičkih kabela naša je sadašnjost i budućnost”, ustvrdio je Parić. Dodao je kako ovaj zakon uvodi i koordinira građevinske radove te uvodi jedinstvene baze podataka, no pritom je izrazio i bojazan kako će se u Hrvatskoj takvo što izvesti, s obzirom na praksu. “Ako uspijemo ovo u potpunosti napraviti, dobrobit za našu zemlju bit će višestruka.”
Digitalizacija javnog sektora i nove elektroničke usluge bit će još jedna prednost koju će hrvatski građani imati nakon što se ovaj zakon implementira u praksu. No, istaknuo je da treba raditi i na ravnomjernoj pokrivenosti širokopojasnom mrežom cijele površine Hrvatske, a ne samo u većim gradovima, kao što je danas slučaj.

Miro Bulj (Most) kazao je kako teleoperateri po glavi stanovnika ostvaruju najveću dobit upravo u Hrvatskoj, bez obzira na to što nam je mreža loše razvijena. “Ako ne stavimo sve na svoje mjesto, ovi će zakoni ostati mrtvo slovo na papiru.” Totgergeli mu je replicirao kako je HAKOM nadležan za nadzor nad provođenjem ovog zakona.

Anka Mrak-Taritaš (HNS) kazala je kako je zakon dobro složen, ali postoji uvijek problem njegove provedbe u naravi pa to treba posebno držati na oku.

U ime Kluba HDZ-a Miro Totgergeli kazao je kako se suvremeno gospodarstvo sve više oslanja na poslovanje utemeljeno na elektroničkim komunikacijskim sustavima, nezamislivim bez širokopojasne mreže. Samo 52 posto hrvatskih kućanstava koristi internet brzine 2 Mb/sec, a od njih tek zanemarivi postotak koristi internet brzine 30 Mb/sec.

Kazao je kako im je cilj da svi građani RH mogu kroz nekoliko godina biti spojeni na internet brzine od 30 Mb/sec, a njih barem 50 posto na onaj brzine 100 Mb/sec. Dodao je kako otprilike 80 posto troškova za širenje mreže širokopojasnog interneta otpada na građevinske radove, usklađenje propisa, pribavljanje dozvola i slično. To bi se ovim zakonom trebalo umanjiti.

I HNS podržava

Nada Turina-Đurić u ime Kluba HNS-a i HSU-a kazala je kako će oni podržati ovaj zakon, zbog nas samih i mogućnosti da se ubrzaju procesi izgradnje mreže širokopojasnog interneta u Republici Hrvatske. Kazala je da se prije prodaje Hrvatskog telekoma znatno ulagalo u tu infrastrukturu, a poslije prodaje jako malo.

Dodala je i da u ruralnim područjima nema interesa za komercijalnu izgradnju takvih mreža pa treba donijeti propise koji će omogućiti da se i ta područja uključe u mrežu širokopojasnog interneta. Neke županije i regije su se, s druge strane, već posvetile tomu pa će moći uskoro aplicirati na sredstva iz EU-fondova kojima će se ta mreža širiti.

Gordan Maras (SDP) kazao je kako Hrvatska u ovom trenutku ima najsporiji pristup internetu u Europskoj uniji i treći najsporiji u cijeloj Europi. “Jedino Albanija i Kosovo imaju sporiji pristup od nas. Bio bih najsretniji kada bi to premijer postavio kao jedan od prioriteta svoje Vlade.” Dodao je i kako su deseci tisuća građana spojeni na komunikacijsku mrežu bakrenim žicama, koje su nestabilne pri većem protoku informacija te zatražio da Vlada navede koliko će u četiri godine to biti poboljšano.

Internetizacija

U ime predlagatelja prijedlog Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim je uređeno, uz ostalo, korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, kao i gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme obrazložio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Ines Strenja-Linić iz Kluba Mosta stala je u obranu mladih liječnika-specijalizanata, na koje se, kako je ustvrdila, u zadnje vrijeme digla hajka i kritizira ih se. Kazala je da odnos prema njima nije zabilježen od robovlasničkih vremena, jer ih ustanove prisiljavaju da kod njih ostanu na radu godinama. “Radno vrijeme se ne poštuje, a prekovremeni se sati ne plaćaju. Nameću se normativi koje je gotovo nemoguće ispuniti.”

Željko Lacković iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika komentirao je posljedice afera sa salmonelom: “Maknuli smo lošu hranu iz trgovačkih centara, ali je nismo maknuli sa stolova dječjih vrtića, školskih kuhinja i studentskih menzi.” Istaknuo je kako nismo promijenili pravilnike za nabavu hrane za vrtiće, škole i fakultete već je jedini kriterij i dalje najniža cijena.

Osvrnuo se i na tvrdnje Anke Mrak-Taritaš da je iz proračuna Grada Zagreba financirana njegova predizborna kampanja te ustvrdio da je to notorna laž. Napao je potom Mrak-Taritaš i HNS ustvrdivši da su i ona i njena stranka ogledni primjeri nepotizma.

“Imunološki zavod je bio tehnološka tvrtka koju je Vlada zaboravila, zaboravljena su i imena njegovih grobara. Zaboravljen je i u proračunu”, kazao je Ivan Vilibor Sinčić iz Živog zida te pozvao Vladu da je uvrsti u proračun 2017. godinu.

“Vlasti su uništile Imunološki i do danas nitko za to nije odgovarao, nisu objavljena imena njegovih grobara. Imunološki je već davnih godina proizvodio za svjetsko tržište i bio važan partner Svjetske zdravstvene organizacije”, kazao je Sinčić. Dodao je kako odgovornost za njegovu propast snose sve Vlade, i SDP-a i HDZ-a.

“Vrijeme je da hrvatska javnost sazna imena svih bivših direktora Imunološkog, njihovu odgovornost treba ispitati DORH i saborsko istražno povjerenstvo. Treba ispitati i odgovornost onih koji su ih štitili, od kojih neki i sjede ovdje.” Najavio je posebnu presicu o ovoj temi.

Ljubica Lukačić je u ime Kluba HDZ-a istaknula kako je sutra Međunarodni dan osoba s invaliditetom te da promptno treba riješiti problem osobnih asistenata. Kazala je i kako je jučer premijer primio predstavnike organizacija osoba s invaliditetom, kao i resornu pravobraniteljicu, te im obećao jedan aktivni partnerski odnos. Rekla je da se političari na njihov dan samo druže s osobama s invaliditetom te dodala kako smatra da će se to sada promijeniti.

Josip Salapić iz Kluba HDS-a, HSLS i HDSSB-a čestitao je prvo Dan grada Osijeku. Istaknuo je kako je Slavonija nekad bila bogata regija, a danas je postala pusta. Naglasio je kako mnogi mladi ljudi odlaze iz Slavonije i Baranje te odlaze raditi u druge zemlje. Stoga je izrazio želju da će nova Vlada učiniti nešto da se to zaustavi, jer Slavonija bi mogla hraniti ne samo Hrvatsku nego i Europsku uniju. Nužno je za to izmijeniti nekoliko zakona, kazao je te dodao kako treba raditi na ravnomjernijem regionalnom razvoju.

“Svaki treći Slavonac i Baranjac siromašan je čovjek. Siguran sam da će porezna reforma koju ćemo danas izglasati donijeti promjene. Pozivam sve zastupnike da o bitnim nacionalnim temama pronađemo konsenzus. Vjerujem da će naša zemlja pronaći načina da oživimo Slavoniju i Baranju.”

Sjednica je, uobičajeno, počela zahtjevima za stankom. Iz Kluba HDS-a, HSLS-a i HDSSB-a zatražili su stanku ne bi li upozorili na teško demografsko stanje u Osječko-baranjskoj županiji, iz Kluba HDZ-a stanku traže u povodu sutrašnjeg Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Živi zid želi govoriti o Imunološkom zavodu, Željko Lacković iz Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti, Reformista i nezavisnih zastupnika o tome zašto ništa još nije učinjeno po pitanju sigurenosti hrane, a iz Kluba Mosta stanku su zatražili ne bi li progovorili o položaju mladih liječnika u Hrvatskoj.

Facebook Komentari