Pad bruto inozemnoga duga smanjuje rizike s valutnim i kamatnim promjenama, i dalje visoko zaduženi

Krajem kolovoza ove godine bruto inozemni dug iznosio je 43,7 milijardi eura, što je 1,0% posto manje nego prethodnog mjeseca te 4,1 milijardu eura ili 8,6% manje nego u kolovozu prošle godine. Tijekom kolovoza, razinu duga smanjili su svi sektori izuzev izravnih ulaganja, pri čemu je dinamika smanjivanja bila najizraženija kod drugih monetarnih financijskih institucija čiji je dug u mjesec dana smanjen za 4,3%.

Na godišnjoj se razini kontinuitet pada bruto inozemnog duga protegao na posljednjih devet mjeseci, s tim da se razina zaduženosti smanjuje kod svih sektora izuzev središnje banke čija inozemna zaduženost raste zbog ulaganja pričuva u repo ugovore.

Nastavlja se situacija u kojoj dominira razduživanje bankarskog sektora čiji se inozemni dug kontinuirano smanjuje od svibnja 2012. godine, da bi u posljednja dva mjeseca međugodišnji pad iznosio rekordnih 35,5%.

Takvim se tendencijama u posljednjih šest mjeseci pridružila i opća država čiji je inozemni dug u kolovozu ove godine na godišnjoj razini smanjen za 5,5% kao rezultat smanjenih potreba za zaduživanjem i veće orijentacije na domaće tržište kapitala. Dug ostalih domaćih sektora bio je u kolovozu ove godine 3,6% niži nego u istomu mjesecu prošle godine, čime se kontinuitet njegova godišnjeg pada protegao na posljednjih osam mjeseci. Riječ je o tome da snižavanje cijene zaduženja u kunama na domaćem tržištu tvrtkama smanjuje atraktivnost alternativnog zaduživanja u inozemstvu. Kontinuirano smanjenje inozemnog duga u posljednjih jedanaest mjeseci bilježi se i kod izravnih ulaganja koja su u kolovozu ove godine bila 14,2% manja nego u istomu mjesecu prošle godine.

U takvim je okolnostima u osam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,9 milijardi eura, pri čemu je najviše smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,3 milijarde eura), potom opće države (za 877,7 milijuna eura) i ostalih domaćih sektora (za 644,7 milijuna eura). S druge strane, povećan je inozemni dug središnje banke za 759,0 milijuna eura te dug na temelju izravnih ulaganja za 160,2 milijuna eura. Unutar ostalih domaćih sektora najviše je smanjen inozemni dug privatnih nefinancijskih društava (za 519,6 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 188,7 milijuna eura), dok istodobno povećanje razine bruto inozemnog duga bilježe jedino ostale privatne nefinancijske institucije, osim monetarnih financijskih institucija, i to za 72,1 milijun eura.

Tendencija pada inozemne zaduženosti koja je obuhvatila sve značajne sektore smanjuje rizike povezane s valutnim i kamatnim promjenama i sugerira da će se na kraju godine razina bruto inozemnog duga kretati ispod razine od 100% BDP-a. Unatoč pozitivnim pomacima, Hrvatska i dalje ostaje visoko zadužena zemlja (prema MMF-u prosječan udio inozemnog duga u BDP-u u zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe ove će godine iznositi 60,0%), pri čemu bi se problem zaduženosti znatno lakše rješavao nastavi li se dinamiziranje gospodarskog rasta.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:
„Tendencija pada inozemne zaduženosti koja je obuhvatila sve značajne sektore smanjuje rizike povezane s valutnim i kamatnim promjenama te sugerira da će se na kraju godine razina bruto inozemnog duga kretati ispod razine od 100% BDP-a. Unatoč pozitivnim pomacima, Hrvatska i dalje ostaje visoko zadužena zemlja, pri čemu bi se problem zaduženosti znatno lakše rješavao nastavi li se dinamiziranje gospodarskog rasta.“

Facebook Komentari