BDP u plusu 2,9 posto: Nastavlja se relativno dinamičan rast BDP-a, evo na čemu se on temelji

Prve procjene DZS-a pokazuju da je relativno dinamičan rast BDP-a nastavljen i u trećem kvartalu, tako da je godišnja stopa rasta za taj kvartal iznosila 2,9%. Oporavku osobne potrošnje i investicija te nastavku znatnog rasta robnog izvoza pridružilo se i znatno povećanje izvoza usluga, ostvareno zbog još jedne dobre turističke sezone, tako da je znatan rast BDP-a ostvaren na osnovi rasta i domaće i inozemne potražnje.

S obzirom na takve rezultate u trećem kvartalu, rast BDP-a za sva tri prva kvartala iznosio je 2,8%, neznatno više nego u prvoj polovini godine. Takav rast i dalje potiču unutarnji i vanjski čimbenici.

Domaću potražnju znatno određuje nastavak rasta neto plaća i oporavak sklonosti potrošnji te rast sklonosti ulaganju i povoljni uvjeti na tržištu kapitala, dok su glavni vanjski čimbenici rasta nastavak oporavka na razini Europske unije, globalno niske kamatne stope i pad cijena sirove nafte i dijela drugih energenata te sirovina, koji određuju cijene na domaćem tržištu.

Točnije, zbog kretanja globalnih cijena na domaćem tržištu prisutna je deflacija, ali i mogućnost preraspodjele trošenja dijela raspoloživog dohotka s energenata na druge robe i usluge. Europska unija, kao najznačajnije izvozno tržište Hrvatske, raste neznatno sporije nego u prošloj godini, ali je kod pojedinačno najznačajnijih tržišta (Italije, Njemačke i Austrije) rast blago dinamiziran, dok je u Sloveniji bio približan prošlogodišnjem.

Čimbenici koji utječu na usporavanje rasta BDP-a i dalje su niska kreditna aktivnost poslovnih banaka, odnosno proces ukupnoga kreditnog razduživanja svih sektora, visoka razina nezaposlenosti te rastući uvoz. Naime, znatan dio povećane potražnje i dalje se pokriva uvoznim robama i uslugama.

Kada se promatra struktura BDP-a, prva procjena pokazuje da je primat u rastu BDP-a u ovoj godini zadržao izvoz roba i usluga, uz tek nešto veći utjecaj izvoza usluga od robnog izvoza. Nešto manji bio je porast osobne potrošnja, a potom je slijedio utjecaj oporavka investicija potpomognutih korištenjem europskih fondova. Povećana domaća i inozemna potražnja utjecala je na povećanu proizvodnju roba i usluga svih skupina djelatnosti kako ih u strukturi BDP-a promatra DZS, pri čemu je najveći rast bruto dodane vrijednosti zabilježen kod trgovine na veliko i malo te kod prerađivačke industrije.

Ovakvo ostvarenje rasta BDP-a tijekom prva tri kvartala ide u smjeru premašivanja stope rasta od 2,6% koju je za ovu godinu predvidjela Europska komisija. Tako bi se Hrvatska trebala naći među deset članica EU s najvećim rastom BDP-a u ovoj godini, pri čemu bi rast na razini cijele EU trebao iznositi 1,8% i nakon više godina pada ponovo zabilježiti rast u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti EU.

Facebook Komentari