Sandra Švaljek u Nu2 o nepotizmu i natječajima, ali i zapošljavanju svog supruga preko veze

Gošća emisije Nedjeljom u dva bila je kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba Sandra Švaljek.

Radila sam 22 godine kao istraživač u Ekonomskom institutu. Imam određena znanja i karijeru. Moja razina energije i društvenog angažmana je veća od potrebnoga u Institutu. Imam taj poriv da mijenjam, izjavila je Švaljek i napomenula – Nije mi do vlasti. Prezirem motiv za dolazak na bilo kakvu političku funkciju.

Odgovarajući na pitanje o zapošljavanju njenog supruga bez natječaja, kazala je da je njen suprug ovlašteni porezni savjetnik i ovlašteni revizor. Zaposlen je bio na mjestu gdje je imao sve kvalifikacije i po proceduri koja je vrijedila kako za njega, tako i za sve druge. Prihvatili smo kritiku i on je radio samo dva mjeseca. Demantirala je da je njen suprug radio kao savjetnik za ZET.

Naime, Milan Bandić optužio ju je da je svog muža, diplomiranog magistra ekonomije i poreznog stručnjaka, zaposlila ‘preko veze’ što nije u skladu s transparetnim natječajima zapošljavanja koje Švaljek zagovara. Ona je Stankoviću priznala kako je to bila greška, ali tvrdi kako danas nitko od njene obitelji, daljnje i šire rodbine nije zaposlen u Gradu.

Bez obzira na epizodu koju smo sada otvorili, ja se zaista zalažem za javne natječaje, spomenula je Švaljek kao dio onoga što nudi u kampanji za gradonačelnicu grada koja predstoji. Napomenula je i javni natječaj za Holding koji je tijekom njenog obnašanja dužnosti prvi puta organiziran. Od petero zaposlenih kandidata, odgovorni za natječaj nisu znali njih četvero.

To je model koji ja zagovaram, rekla je, još jednom ponovivši kako se ‘greške događaja’ i koja aludira na supruga.

Promet i prometne gužve su jedan od mojih prioriteta, kazala je. Zadnja strategija prometnog razvoja bila je 2008. godine. Ona čak nije postala niti službena. Zagreb je presječen na dva dijela. To zahtijeva tzv. infrastrukturne poboljšice. Smatra da nema drugog rješenja nego ukopati prugu te da treba denivelirati ceste – da neke idu ispod, a neke iznad. Ovo su veliki projekti, ali ima i nekih koji manje koštaju, a to je automatizacija signalnog sustava u gradu. Često stojimo pred semaforima, a nema potrebe za to, tvrdi Švaljek.

Zanima me i razvoj grada. Urbanizam je zamro. Čini mi se da je zadnjih 20, 30 grada nedostao razvojni zamah u gradu. Unutar postojećih gabarita Zagreba ima neiskorištenih prostora koji možda zahtijevaju nešto veće ulaganje, istaknula je.

Govoreći o Zagrebačkom velesajmu kazala je da on tijekom cijele godine nije u punoj funkciji i predlaže manji sajam. Tamo bi trebalo nastati poslovno središte iz područja poslovnih tehnologija.

Odgovarajući na pitanje o kapitalnim investicijama u Zagrebu Švaljek je spomenula sustav vodoopskrbe i gospodarenje javnim otpadom.

Gospodina Bernardića doživljavam kao gradskog političara, kao nekog tko se bavi zagrebačkim temama. On će sada biti nešto drugo jer će se baviti nacionalnim temama. Izjavila je i da nije baš sigurna da je dobro predsjedniku SDP-a da bude ujedno i kandidat za gradonačelnika Zagreba. Kazala je i da je dobila potporu HSLS-a, ali da ona ostaje nestranački čovjek.

Na pitanje kako to da je povjerovala Milanu Bandiću izjavila je da je on jedan pragmatičan političar i da je prije nekoliko godina imao deideologiziranu kampanju. Osim toga rekao mi je da ću imati odriješene ruke i imala sam odriješene ruke.

Na pitanje jeste li slijepo vjerovali Milanu Bandiću, kazala je – ja uopće nisam taj tip osobe.

Prema informacijama iz ljudskih resursa u gradskoj upravi oko 90% ljudi zapošljava se preko veze i poznanstava, a prije je to bilo tek 10%, izjavila je Švaljek.

Osvrćući se na razdoblje do izbora Švaljek je rekla da i pretkampanja već stoji i kaže da će potrošiti između 200 i 300 tisuća kuna. Potvrdila je da i dalje radi na Ekonomskom institutu.

Odgovarajući na pitanje smatra li da porez na dohodak produbljuje nejednakosti Švaljek je kazala da je dobro što je porezna reforma dobro pripremljena. Hrvatska mora poboljšati investicijsku klimu i svoju poziciju na ljestvici konkurentnosti. Porezna reforma koja ide za poreznim rasterećenjem je doboro došla. Porez na dohodak u RH je naprosto previsok. Stopa od 40% pa uvećano za prirez, je vrlo penalizirajuća porezna stopa, tvrdi Švaljek.

Istaknula je i da bogati ljudi nisu oni koji ostvaruju dohodak od rada, već od kapitala.

Smatra i da država treba rasti. Trebamo imati takvo rasterećenje da poslodavci neće spriječavati zapošljavanje onih s najvišim kvalifikacijama.

Govoreći o izdvajanjima za mirovinski i zdravstveni sustav istaknula je da bi oni u Hrvatskoj mogli s vremenom biti veći s obzirom na starenje stanovništva.

Facebook Komentari