Kuščević o subvencioniranju kredita za mlade i energetskoj obnovi obiteljskih kuća uz pomoć EU

Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, Lovro Kuščević bio je gost Točke na tjedan.

Mnoge je zainteresirao program kredita za mlade, možete li reći detaljnije o kakvoj se mjeri radi. Tko će sve imati pravo ostvariti državne subvencije i koji su uvjeti?

Moram reći da se radi o prijedlogu zakona i da je premijer Plenković naložio da se ide u njegovu izradu. Prema tom prijedlogu zakona, pravo na ostvarivanje kredita će imati osobe mlađe od 45 godina, oni koji kupuju svoju prvu nekretninu bez obzira na status, te obitelji koje kupuju veći stan zbog povećanja obitelji.

Postoji li kriterij, koliki stan obitelj mora imati, koje kvadrature, da bi ostvarila pravo za kredit za kupnju većeg?

Ti kriteriji su zadani po našim pravilima i zakonima, točno se zna koliko je kvadrata po članu obitelji. Ideja je da se financira 50 posto rate kredita, u trajanju od prve četiri godine, i ukoliko obitelj dobije novo dijete, ili usvoji dijete, tada ćemo joj taj rok produžiti za još dvije godine.

Prijedlog za ovaj zakon došao je nakon što se u javnosti digla bura zbog odluke u sklopu porezne reforme da se ukine olakšica za prvu nekretninu. Izgleda kao da država iz jednog džepa uzima, a iz drugog daje.

Ako ste pratili našu kampanju, HDZ je najavio donošenje zakona još na izborima prošle godine, pa i na izborima ove godine, i budući da smo mi vjerodostojni, to i sprovodimo. A što se tiče usporedbe, ako uzmete na analizu, primjerice stan od 100 tisuća eura na razdoblje od 20 godina, tada je jasno da država daje otprilike 14 tisuća eura, a porez na promet nekretnina na taj iznos bi bio oko četiri tisuće eura. Jasno je da će naši građani biti u debelom, debelom plusu.

Kada kreće ta mjera i jeste li s ministrom financija Zdravkom Marićem već dogovorili da se osigura novac za subvencije?

Naravno. Zakon će ići ovu godinu na Vladu u proceduru, nakon toga ide u saborsku proceduru, i očekujemo da će u veljači ili ožujku biti usvojen u Saboru, a nakon toga će naše operativno tijelo APN raspisati poziv za banke koje će se javiti sa svojim ponudama. Tu očekujemo još jedan pozitivan efekt, zato jer će zaista u toj utakmici banaka, da dobiju taj posao, doći do snižavanja kamatne stope.

Vaš uvjet, kojeg ste spominjali, je da ta kamata bude ispod tri posto. Znamo da su sada na tržištu značajno veće kamatne stope. Zašto mislite da će banke pristati na tako značajno manju kamatnu stopu?

Mislim da hoće jer se radi o velikom poslu. Mi planiramo da će u ovaj projekt ući oko 1500 kuća i stanova. Država je tu platac, bar u ovom dijelu što se tiče subvencioniranja. Uvjeren sam da će to banke prepoznati kao dobru poslovnu priliku, da će se natjecati i da ćemo dobiti dobre uvjete za naše sugrađane.

S obzirom da je stambeno kreditiranje u velikom padu, slučaj švicarac izazvao je nepovjerenje kod građana, mislite li da će se ono kroz ovaj program obnoviti?

Sasvim sigurno hoće. Vidim po interesu sugrađana. Mislim da će to biti dobro realizirana mjera.

Neki analitičari mišljenja su da će ta mjera izazvati veliki interes građana za kredite, a onda jednom, kada ta subvencija države prestane, i novu krizu. Jeste li o tome razmišljali?

Naše analize pokazuju da samo nekoliko korisnika, od 2000 stanova koji su bili u prvoj opciji 2011. i 2012., nije otplatilo kredit do kraja. Prosjek je odličan. Sasvim sigurno će ovo izazvati i stanogradnju, jer tvrtka koja se ovim bavi, kad preko ovog programa proda 20, 30 ili 50 stanova, za očekivati je da će taj novac reinvestirati i graditi nove stanove. Sigurni smo da će ovo potaknuti građevinski sektor u znatnoj mjeri.

Činjenica je da je na tržištu i velik broj neprodanih stanova.

Zato i radimo da se ti stanovi prodaju i stave u funkciju.

Kako ćete utjecati na cijenu stanova?

Mi dajemo limit, još o tome razgovaramo hoće li maksimalna cijena po kvadratu biti 1.900 ili 2.000 eura, i maksimalni iznos za stan 100.000 eura.

Rekli ste da ova mjera ide 2017., a kada bi mogli biti realizirani prvi krediti?

Treba raspisati natječaj i dogovoriti se s bankama, otprilike u srpnju očekujemo raspisivanje poziva. Sredstva smo osigurali u prijedlogu proračuna, ukoliko ga Sabor usvoji. Za ovu godinu ide 17,5 milijuna kuna, a za naredne iduće četiri godine po 35 milijuna kuna.

Znači, mjera bi trajala najmanje pet godina, ili ćete nakon godinu dana promotriti što se događa i koji je efekt na proračunu?

Zakon se donosi za 12 mjeseci i on toliko vrijedi. Mi osiguravamo proračun za četiri godine jer sufinanciramo četiri godine. Nakon tih 12 mjeseci, napravit ćemo analizu koliko je stanova prodano, kakav je to imalo utjecaj na stanogradnju, na građevinu općenito i na naše sugrađane. Ja bih bio sretan da tu mjeru nastavimo dalje.

Pokrenut je novi val programa za energetsku obnovu, ovaj put školskih zgrada. Možete li reći nešto detaljnije o tom projektu?

Jako sam ponosan na program energetske obnove u zgradarstvu. U Hrvatskoj većinu energije trošimo upravo u zgradarstvu. Prepoznali smo to za uštedu energije, za podizanje građevinskog sektora, i na kraju za uljepšavanje naših mjesta, fasada i gradova. Sada je u tijeku natječaj za višestambene zgrade, a prije nekoliko dana smo raspisali natječaj i za zgrade koje se bave odgojem i obrazovanjem. Još je jedna velika mjera koja nas očekuje. Vlada će u prosincu ove godine, očekujemo, usvojiti program koji smo mi u Ministarstvu izradili, a to je energetska obnova javnih zgrada. Za to smo iz EU fondova osigurali 211 milijuna eura. Za ova dva programa koja su u tijeku imamo za svaki po 152 milijuna kuna.

U prošlim mandatima kada se nudio taj isti program nije bilo previše zainteresiranih. Jeste li vidjeli koje su greške bile u prethodnim natječajima?

Mislim da se Ministarstvo dovoljno nije tome posvetilo. Ja sam se tome posvetio i izaradio sam kvalitetnije programe, a po prvi put smo osigurali EU sredstva. Dali smo medijsku promidžbu, a i ja nastupam u javnosti, i mogu vam kazati da je interes jako velik.

Vjerujete da ćete povući i potrošiti svih tih 211 milijuna eura?

Da, 211 za javne zgrade, a 100 milijuna eura za stambene zgrade. Od tih 100 milijuna 70 milijuna je za višestambene zgrade, a 30 za obiteljske kuće.

Mnogi se raspituju kada će krenuti program za obiteljske kuće i kada se mogu javiti.

Kao što sam kazao, mi po prvi puta koristimo EU sredstva, a Europa ima neka svoja pravila. Europa ne poznaje sistem da građani za to dobiju novac, međutim, mi smo razgovarali s Europskom komisijom, i u tijeku su izmjene njihovih uredbi i direktiva. Imamo jamstvo da će se to do kraja godine napraviti, odnosno da će prepoznati i fizičku osobu koja koristi ta sredstva. Ako to naprave do kraja godine, mi ćemo već u siječnju ili veljači raspisati natječaj za obiteljske kuće, a za što smo osigurali 30 milijuna eura europskog novca.

Facebook Komentari