Plaće će ipak rasti, ali se ne zna koliko, ukupna masa plaća u proračunu raste za 380 milijuna kn

Obrisi proračuna za iduću godinu trebali bi se vidjeti već u ponedjeljak, za kada je Vlada najavila prezentiranje smjernica za njegovu izradu, a dio povećanja plaća odnosi se na uobičajene korekcije zbog dodataka za minuli rad i porast razine zaposlenosti, piše Jutarnji list.

Sudeći prema ranijim istupima ministra financija Zdravka Marića, nastavlja se politika štednje u većini stavki, a više će se iz proračuna izdvojiti samo za mirovine, obranu i kulturu. Izdatke za plaće nije spominjao, ali nakon što je postalo izgledno da će Vlada i sindikati tražiti kompromisno rješenje, ministar je Jutarnjem ipak rekao da će rashodi za zaposlene rasti, “ali još se ne zna koliko”.

U smjernicama iz veljače koje su prethodile donošenju ovogodišnjeg proračuna ministar Marić je planirao povećanje izdataka za plaće samo zbog korekcije za minuli rad i očekivani porast razine zaposlenosti. Tako se navodi da će masa plaća u 2017. godini iznositi 25,3 milijarde kuna, što je oko 380 milijuna kuna više nego lani. Prema tim planovima, masa plaća uglavnom je trebala stagnirati u razdoblju od 2015. do 2018. godine.

Kako sada stvari stoje, izgledno je da bi, uz planirano povećanje od 380 milijuna kuna, država za plaće iz proračuna iduće godine mogla izdvojiti dodatnih oko 400 milijuna kuna. Nakon prvog sastanka sa sindikatima javnih službi na kojem se razgovaralo i o povećanju osnovice plaće za šest posto, Vlada je prihvatila valjanost sporazuma koji je prvi put potpisan 2006. godine.

Nakon brojnih nesporazuma, sindikati su spremni na “razumnu nagodbu” jer su svjesni da sve stavke sporazuma ne mogu biti ispunjene odjednom. Premda konkretnih ponuda nije bilo, neslužbeno se računa s tim da bi godišnji rast plaća mogao iznositi od 1,5 do dva posto. Ako to bude i konačni dogovor, za proračun bi to značilo povećanje mase plaća od 380 do 500 milijuna kuna.

Dobitnici

Osim zaposlenih u javnoj i državnim službama, zakinuti ne bi trebali biti ni umirovljenici, ne samo oni koji primaju redovne, već i povlaštene mirovine jer se nakon pauze od nekoliko godina i one počinju usklađivati. Na povećanje izdvajanja za oko dva posto, čini se, može računati i ministar obrane Damir Krstičević, a ministar financija je najavio da bi i “kultura trebala biti dobro zastupljena u proračunu”. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek vjerojatno će nešto većim proračunom dobiti priliku da ublaži nezadovoljnike zbog većeg oporezivanja autorskih honorara.

U većini ostalih stavki može se očekivati stagnacija rashoda ili njihovo smanjenje. Međutim, ukupni rashodi sigurno će biti malo veći od prošlogodišnjih. Ako se tome doda i činjenica da će zbog reforme prihodi biti manji za oko dvije milijarde kuna, postavlja se pitanje koliko je izgledna najava ministra financija da će manjak u proračunu biti oko dva posto BDP-a, odnosno da ostaje koncentriran na fiskalnu konsolidaciju.

Daljnje uštede

Više je puta rekao da je ključ javnih financija rashodna strana proračuna. Iz toga se može shvatiti da generalni stav ostaje smanjivanje izdataka, proračunskog manjka i javnog duga, a koliko to prilike budu dopuštale i poreznog rasterećenja. Stoga kada i govori o povećanju rashoda u slučaju nekih kategorija kao što su plaće i mirovine, spominju se mali iznosi od oko dva posto. U svakom slučaju, nastoji se da ti postoci ne premaše stopu ekonomskog rasta. Je li to dovoljno jamstvo da sređivanje javnih financija ide u dobrom smjeru, osobito imajući u vidu velike otplate duga u idućoj godini?

Prema mišljenju Zdeslava Šantića, postoji više rizika za održivost proračuna kao što su trošak porezne reforme i pregovori sa sindikatima. Međutim, on smatra da je glavni rizik ponovno propuštanje prilike da se naprave potrebne uštede.

– Može se očekivati da će financijska tržišta i rejting agencije reagirati pozitivno na proračun jer je ekonomski moment povoljniji i smanjeni su politički rizici. To je dobro s obzirom na financijske obveze u idućoj godini, prije svega dvije domaće i jednu stranu obveznicu. Međutim, u tom okružju je moguće da ponestane motivacije za važne reforme poput javne uprave i državnih poduzeća – objašnjava Šantić. Iskustvo govori da se početni bodovi lako gube, a ostaje vidjeti hoće li ova Vlada pokazati da ih je u stanju sačuvati.

Facebook Komentari