Strasbourg: od 2014 do 2020 EU za nacionalne politike osigurao 8,2 mlrd Eura za šume

Na ovotjednoj izvanrednoj sjednici održanoj u Strasbourgu, članovi čak tri Odbora Europskog parlamenta – Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za industriju, istraživanje i energiju raspravljali su o provedbi Europske strategije za šume, a u kontekstu izmjena europskog zakonodavstva koje uključuje energetsko-klimatski paket zakona i paket zakona o kružnom gospodarstvu. Odbori su također raspravili i generalnu politiku šumarstva u okvirima ruralnog razvoja.

Stavove Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, koja prema svojoj nadležnosti putem potpora ruralnom razvoju prati i politiku šumarstva, premda je ona u isključivoj nadležnosti država članica, iznio je povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan.

Hogan je istaknuo važnost suradnje koju ima s povjerenicima zaduženima za pitanja okoliša, gospodarstva i industrije, klime i energetike. Podsjetio je zastupnike na prioritete rada Europske komisije u mandatu predsjednika Jean-Claude Junckera koji su osobito bitni za ovo područje djelovanja. Od deset prioriteta Europske komisije, čak dvije su prioritetne politike povezane sa šumarstvom: politika prema rastu ulaganja i otvaranju novih radnih mjesta te politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama koja uključuje i energetsku efikasnost.

Nacionalne šumarske politike poduprijete su drugim stupom Zajedničke poljoprivredne politike te je Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine osigurano 8,2 milijarde EUR-a, od čega je 2.2. milijarde EUR-a predviđeno za mjere reforestacije na više od 0.5 milijuna hektara, a više od 200.000 korisnika moći će ta sredstva koristi za osposobljavanje, profesionalnu edukaciju i trening uključujući i djelovanje savjetodavnih službi.

Za ulaganje u ekološke investicije u šumarstvu predviđeno je 1,5 milijardi EUR-a za više od 90.000 korisnika te još 1.5 milijardi za pokrivanja šteta u šumama nastalih zbog elementarnih nepogoda. Dodatna sredstva u iznosu od 800 milijuna EUR-a uložit će se u razvoj novih tehnologija i troškove pomocije proizvoda od drveta.

Šume u EU protežu se na 161 milijun hektara (4 % svjetskih šumskih površina). Pokrivaju 38 % površine Unije, no nisu jednoliko raspoređene: u šest država članica (Finska, Francuska, Njemačka, Poljska, Španjolska i Švedska) nalazi se dvije trećine europskih šumskih. Osim toga, njihova se važnost na nacionalnoj razini uvelike razlikuje: dok više od 60 % površine Finske, Švedske i Slovenije prekrivaju šume, taj omjer u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini iznosi tek 11 %. Hrvatska ima 48% kopnene površine pokrivene šumama.

Povrh toga, za razliku od brojnih područja u svijetu gdje je krčenje šuma i dalje velik problem, šumska se površina EU-a povećava. Između 1990. i 2000.godine narasla je za 11 milijuna hektara, prije svega zahvaljujući prirodnom širenju i naporima pošumljavanja. Taj se trend nastavio i nakon 2000. godine.

U Europi postoji svijest o potencijalima u šumarstvu, a posebno potencijalima pojedinih država članica koje su svoje šumsko bogatstvo sačuvale i koje ga odgovorno koriste i obnavljaju. Pred zastupnicima Europskog parlamenta je paket zakona o kružnom gospodarstvu te klimatsko energetski paket zakona koji se odnosi na uporabu zemljišta i šumarstvo, a u slijedećih nekoliko tjedana očekuje se i tzv. „božićni energetski paket“ zakonodavstva iz energetike uključujući i prijedlog izmjene Direktive o obnovljivoj energiji.

U raspravi se hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir osvrnula na prijedlog Uredbe o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (LULUCF) koji je predstavljen tijekom ljeta.

„Stječe se dojam kao da se na iste polazne pozicije stavlja sve države članice bez obzira imale one 60% površina pod šumama ili pak 11%,“ rekla je Petir, navodeći kako dobro i održivo gospodarenje šumama treba uzeti u obzir jer se u suprotnom države članice koje imaju potencijal za razvoj tog sektora ne podupire u njihovom razvoju i većem korištenju šumskih površina. “Hrvatska ima poseban način gospodarenja šumama koji je vjerojatno svojstven i drugim podunavskim zemljama. Mi imamo kvalitetnu sirovinu te stabla stara i po 120 godina. Stavljanjem svih država članica pod znak jednakosti posebnost pojedinih EU zemalja, kao i njihovo održivo gospodarenje šumama, ne dolazi do izražaja. Naše šumske površine se ne sijeku do posljednjeg stabla, već se posječeno stablo zamjenjuje novim. Na taj se način upravo čuvaju i ekološke funkcije šuma,“ zaključila je Petir te zatražila da se to vrednuje u novom zakonodavnom paketu.

Hrvatska treba nastojati približiti svoje politike i viziju razvoja politikama usmjerenima povećanju ulaganja i otvaranju novih radnim mjesta upravo u zelenim tehnologijama za što imamo izvrsne potencijale. Međutim, putem svojih predstavnika u Vijeću i Parlamentu moramo se izboriti za adekvatno vrednovanje svojih očuvanih ekoloških potencijala te ih upotrijebiti na održiv način i sa što većim uključivanjem naših građana kako bi oni imali koristi od tih potencijala, a ne neke uske interesne skupine kao što je do sada bio slučaj. Na tom putu potrebna nam je suradnja svih uključenih u kreiranje europskog zakonodavstva kako bismo ostvarili željne ciljeve: gospodarski rast i radna mjesta te očuvanje našeg okoliša i prirode.

Dražen Prša

Facebook Komentari