U rujnu je, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 7 644 kune što je 120 kuna manje nego u kolovozu ove godine te 133 kune ili 1,8% više nego u rujnu prošle godine.
Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća u rujnu ove godine iznosila 5 624 kune i bila je 49 kuna manja nego u kolovozu ove godine te 79 kuna ili 1,4% viša nego u istom mjesecu prošle godine. Time se nastavlja rast plaća na godišnjoj razini koji je ove godine obilježen višim rastom bruto u odnosu na neto plaću.
Pri nastavku pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini rast realnih plaća nadmašuje njihov nominalni rast pa je tako realna bruto plaća, u rujnu ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine, porasla za 2,7%, dok je istodobno neto plaća povećana za 2,3%. S obzirom na to da deflatorne tendencije postupno slabe u posljednjim se mjesecima smanjuje razlika u dinamici kretanja nominalnih i realnih plaća.
Iz mjesečnih se podataka može izračunati da je u prvih devet mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća iznosila 7 729 kuna, što je 1,9% više nego u prvih devet mjeseci prošle godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5 660 kuna, što je nominalno 1,5% više nego u istom razdoblju prošle godine. Nastavak rasta plaća pozitivno djeluje na kupovnu moć stanovništva što podupire rast prometa u trgovini na malo i ukupne potrošnje te time pridonosi nastavku gospodarskoga rasta.
I u rujnu je nastavljena situacija u kojoj među nama sličnim zemljama jedino Slovenija (1 558 eura) i Hrvatska (1 021 euro) bilježe prosječnu bruto plaću višu od tisuću eura. Prema visini bruto plaće slijede Poljska (975 eura), Slovačka (972 eura), Mađarska (835 eura), Crna Gora (753 eura), Bosna i Hercegovina (664 eura), Rumunjska (651 euro), Makedonija (531 euro), Srbija (521 euro) i Bugarska (488 eura).
Rast bruto plaće na godišnjoj razini prisutan je u svim zemljama s tim da je u dijelu zemalja on snažno izražen (Mađarska 6,7%, Srbija 6,0%).
U okolnostima gospodarskoga rasta i ova će godina biti obilježena rastom plaća pri čemu će porast bruto plaće biti veći od rasta neto plaće. U narednoj godini, slično kao u 2015. godini, pod utjecajem najavljenih promjena u oporezivanju dohotka, očekujemo povratak snažnijeg rasta neto plaće u odnosu na bruto plaću. Provedba porezne reforme trebala bi početkom naredne godine donijeti snižavanje stopa poreza na dohodak, povećanje osnovnog osobnog odbitka te povećanje koeficijenata osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove, djecu i osobe s invaliditetom čime bi se smanjilo opterećenje plaća za 1,4 – 1,5 milijardi kuna. To bi omogućilo porast neto plaće i stoga učvrstilo pozitivan doprinos uvećanoga raspoloživog dohotka kućanstava i povećane osobne potrošnje dinamiziranju ukupnoga gospodarskog rasta.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U situaciji kada potrošačke cijene i dalje, iako sve slabijom dinamikom padaju, bilježi se nešto brži rast realnih, u odnosu na nominalne plaće. Takve tendencije kretanja pridonose povećanoj potrošnji stanovništva.“
