Oporba na aktualcu rešetala vladu: od hrane do uhićenja Hrvata, četnika, plagijata, Kalmete ….

Aktualni sat u Saboru, prvi je za vladu Andreja Plenkovića, a njemu ili nekom od ministara postavit će pitanje 41 zastupnik, sjednica bi trebala trajati do 15. prosinca.

Sabor treba donijeti državni proračun za iduću godinu, rebalans ovogodišnjeg, paket od 15 zakona porezne reforme.

Nakon prepirke oko poslovnika i smirivanja situacije, oko 14 sati završio je aktualac.

Tijek rasprave

Iako se nastavilo postavljanje pitanja, premijer je u odgovoru na sljedeće pitanje odlučio opet replicirati Tomiću. Kazao je da ga je po pitanju usporedbe Matića i Tadića sasvim krivo shvatio i da je ‘kreativan u zaključivanju’. ‘Moram reagirati na vaš sklop zaključivanja, vrlo ste kreativni, prekreativni da zaključite da nas treba napadati zbog toga. Vrijeđate i pričate neistine, no to je očito stil vaše stranke, sjetimo se samo kampanje. Zar želite ugrozite odnose Hrvata i Srba? Neće vam uspjeti, nećete utjecati na našu politiku, poručio je Plenković.

‘Ja o vanjskoj politici malo više znam za vas’, rekao je Plenković povišenog glasa.

Nakon toga se javilo niz SDP-ovaca zbog povrede poslovnika. Naime, Plenkoviću su zamjerili što replicira na odgovore zastupnika, što po Poslovniku ne može. ‘Zadnja je ona zastupnika, a ne premijera’, poručio je SDP-ov Arsen Bauk.

‘Pokazujete naknadnu pamet’, kazao je Plenkoviću Jovanović.

SDP-ov Damir Tomić na ‘piku’ je imao ministra obrazovanja Pavu Barišića. ‘Upozorili smo da jedan vaš ministar nosi veliki teret i da postoje sumnje u njegovu čestitost, ali nedopustivo je ovo što se odnosi na optužbe za plagijat. Ministar je prije nekoliko tjedana to i sam priznao. Kada ćete od ministra plagijatora zatražiti ostavku ili ćete ga sami smijeniti jer predstavlja sramotu za Hrvatsku?, upitao je premijera Tomić.

Ministar Barišić je odgovorio na te optužbe, kazao je Plenković. ‘Krug koji ga podržava je puno veći nego onaj koji ga napada. Mislim da je jasno dokazao da su sve tvrdnje neosnovane, a neke su i otklonjene i sudskim putem razriješene. On normalno obavlja svoju dužnost. Njegova zadaća je hrvatska budućnost, a ne teme koje mu odvlače pažnju’, kazao je Plenković.

‘Očekivan odgovor koji pokazuje da ste sve samo ne vjerodostojni. Danas ste dva puta pokazali naknadnu pamet. Kada ste Jovanoviću poručili da očisti u svojim redovima, moram reći da smo mi čistili u vlastitim redovima na puno manje optužbe. Druga naknadna pamet je što ste Matića prozvali zbog Tadića i zapravo ste poslali poruku da su svi Srbi četnici. Vučić je po hrvatskim gradovima širio paniku i mržnju, a sada je dio vaše obitelji. Bolje da ste se ugledali u Merkel koja je zbog plagijata smijenila dva svoja ministra’, odgovorio je Tomić.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak zatražio je da kurikularna reforma starta što prije, da se skrate rokovi kako bi konačni prijedlog reforme bio gotov prije veljače 2017. godine.

‘Skratite te rokove. Važno je da kurikularna reforma krene u primjenu već od školske godine 2018./2019.’, rekao je Vrdoljak.

Premijer Andrej Plenković rekao je Vrdoljaku kako je on već treći zastupnik koji danas ima pitanje vezano uz obrazovni sustav i ponovio kako je izrada kurikularne reforme proces kojeg treba dovršiti konsenzusom.

‘Nitko ne blokira, nitko ne usporava taj proces’, rekao je Plenković.

‘Koji je stav vaše vlade o isplati, odnosno neisplati 1000 eura za novorođenčad? Čujemo da od toga neće biti ništa i da je to bio stav Tomislava Karamarka. Je li Kramarko dio HDZ-a i odričete li se svega što je on govorio? Je li to bila još jedna prevara HDZ-a?’, upitao je SDP-ov Mario Habek.

Nastoje se naći rješenja za tu mjeru, kazao je Plenković. ‘Ta mjera košta oko 300 milijuna kuna. No naš glavni cilj je da imamo održive, trajne mjere koje bi išle na delimitiranje rodiljnih naknada. Vlada će učiniti maksimum da ispuni obećanje. Hoće li to biti u ovoj proračunskoj godini ili kasnije, vidjet ćemo’, rekao je Plenković.

‘Nije me iznenadio vaš odgovor. Izigrali ste ne samo građane nego i djecu. Je li to ona vjerodostojnost o kojoj ste govorili u kampanji’, rekao je Habek.

Mostovog zastupnika Miroslava Šimića zanima kakva je trenutno situacija na hrvatsko-srpskoj granici vezana uz migrantsko-izbjegličku krizu. Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić odgovorio je kako je situacija duž cijele granice između Hrvatske i Srbije ‘stabilna i sigurna’. Orepić tvrdi kako je u potpunosti spriječen ilegalan ulazak i ljudi i roba u Hrvatsku.

Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) zatražio je od ministra financija Zdravka Marića da objasni po kojim će se kriterijima brisati dugovi bankarima i što će biti s kolateralima, odnosno hoće li se oni brisati.

“Kao jednokratnu mjerim kredine plasmane za koje su kreditne institucije već napravile ispravke vrijednosti”, kazao je Marić. “To je već prikazano na njihovoj rashodovnoj strani”, kazao je, dodajući da se radi o plasmanima starim i po desam godina.

“Na taj način se već umanjivala osnovica poreza na dobit. Ključna je odrednica da im se daje mogućnost jednokratnog i potpunog otpisa potraživanja – cilj je da to bude ne samo otpis nego i otpust dugova poduzećima i građanima. Teško je procijeniti u kojem će se obujmu kreditne institucije koristiti time”, kazao je Marić.

Sinčić nije zadovoljan odgovorom, jer nije jasno što znači poduzetnik – je li svejedno kad je mali ili kad je magnat. Radi se o milijardama kuna, kazao je, dodajući da mu se čini da predstoji još jedna predstečajna nagodba.

Miro Bulj (Most) kazao je da su dijelovi zemlje “spaljena zemlja”, a dijelom i zbog indeksa razvijenosti, jer su tretirani nepravedno u regionalnom razvoju kao bogata područja.

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja, kazala je da je njen prethodnik najavio novi indeks od 2018. godine, što će se i dogoditi prvim siječnja te godine. Prije toga je to nemoguće, zbog porezne reforme i promjena u načinu funkcioniranja jedinica lokalne samouprave.

SDP-ov Željko Jovanović u svom pitanju konstatirao je kako zadnjih dana vidimo da “protiv Kalmete svakog tjedna optužnica jedna”, i podsjetio da je o tome već postavljao pitanja.

Jako su teške te optužbe i zbog tih optužbi morao bi otići sa svih dužnosti. S obzirom da je vaš slogan vjerodostojno, pitam vas jeste li pozvali vašeg višepozicioniranog dužnosnika i tražili da podnese ostavku na mjesto gradonačelnika Zadra. Jeste li pogledali remekdjelo Prometna renesansa koje bi moglo dobiti i Oskara za korupciju, upitao je Jovanović.

Plenković je kazao da Kalmeta nije saborski zastupnik niti je član Predsjedništva HDZ-a.

HDZ funkionira na načelu supsidijarnosti, i očekujem da o tome prvo raspravi županijski odbor koji će onda obavijestiti Predsjedništvo. Mi ćemo sjednicu održati početkom prosinca pa ćemo vidjeti. Vidite da i mediji pišu da nije izgledno da će Kalmeta ponovno biti kandidat za gradonačelnika Zadra. U hrvatskom pravnom sustavu postoji presumcija nevinosti, u povijesti je bilo pristisaka pa su ljudi ispali nevini. Stav je jasan i prinicijeplan – županijski odbor, predsjedništvo i razgovor s Kalmetom, rekao je Plenković.

Jovanović nije bio zadovoljan.

Nije jasno ima li Kalmeta vašu podršku. Presumcija nevinosti vrijedi za Kalmetu, a kako presumcija nevinosti nije vrijedila za Karamarka, da je vi danas ne biste bili predsjednik HDZ-a. Karamarko je rekao da će Kalmeta morati podnijeti ostavku ako USKOK protiv njega podigne optužnicu. Tako je govorilo staro lice HDZ-a , a vi kao novo lice pokazujete da je priča o novom licu samo još jedna bajka. I poreznom reformom vraćate dug donatorima HDZ-a i vraćate osmijeh na lice razno-raznim gazdama, kazao je Jovanović.

SDP-ov Predrag Matić osvrnuo se na prošli tjedan. ‘Stara mudrost kaže da u životu možemo birati sve, ali članove obitelji ne. Prošli tjedan koji je bio važan za Hrvatsku, Vukovar i HDZ. Održali ste prošli tjedan sjednicu u Vukovaru, prošetali 18. studenog kroz Vukovar. Pustili ste suzu za Vukovar i to pozdravljam. Dva dan prije sjednice Vlade u obitelj ‘pučana’ pustili ste stranku koja je sljednica Šešeljeve stranke. Predvodi je Nikolić čija je uloga u Atinu nezabilježena, vojvoda Vučić koji je davao izjave u Glini, a da ne govorim što je rekao u Sarajevu za Bošnjke i omjer 1:100. Koji je pravi HDZ’, upitao je Predrag Matić.

‘Sada je 2016. godina i Europska pučka stranka je najveća politička snaga u Europi. SNS je do 2013. podnijela zahtjev za dobivanje statusa i o tome se odlučivalo u proteklih nekoliko godina u detaljnom procesu. U izaslanstvu EPP-a koje je išlo u Beograd sve se analiziralo, a tamo je bio i međunarodni tajnik Miro Kovač. Stav HDZ-a je jasan – bili smo suzdržani. Bili smo jedina politička stranka koja je imala takav stav. Naš je stav jasan i principijelan’, rekao je Plenković.

‘Zadovoljan sam vašim odgovorom jer niste rekli ništa što nije točno. Mogli ste biti i protiv, ništa se ne bi promijenilo. no u rujnu ste usposlovali odgodu jer bi vas na izborima više koštalo nego nas ‘šaka jada’. Đakić, Culej i drugi su se prije neki dan pobratimili sa Vučićem i na to mogu samo reći – mašala’, rekao je Matić.

Plenković se odgovarajući na sljedeće pitanje SDP-ovca Željka Jovanovića prvo osvrnuo na pitanje Predraga Matića, podsjetivši ga na razdoblje uhićenja Tihomira Purde.

Vi ste tada bili savjetnik predsjednika Josipovića, a u Srbiji je na vlasti bila Tadićeva stranka. Može se reći i da ste vi bili pobratim s njima, kazao je.

Marta Luc Polanc (SDP) upitala je ministra okoliša Slavena Dobrovića što će se događati po pitanju zagađenja zraka u Slavonskom Brodu zbog rafinerije u Bosanskom Brodu, čiji je vlasnik ruska kompanija. Upitana je i hoće li se činjenica da je premijer u Ukrajini ponudio mirnu reintegraciju teritorija pod ruskom vlašću štetiti pregovorima, a time i građanima Slavonskog Broda.

Dobrović je kazao da će se Vlada nastaviti protiviti odgodi modernizacije, koja će biti nužna zbog oduzimanja okolišne dozvole i nastavka rada. “No, to nadilazi ingerencije Ministarstva, to je međudržavno pitanje”, kazao je također. SDP-ovka se požalila da nije odgovorio ništa ni vezano za Ukrajinu niti za mjere koje će se poduzeti.

“Prekoračenje sumporovodika u Slavonskom Brodu je bilo 222 puta”, kazala je, pozivajući se na ovogodišnja mjerenja i pozvala ga na prosvjed građana.

Romana Jerković (SDP) kazala je da su u modernim društvima znanost i obrazovanje prioriteti, što se ne može reći za Hrvatsku. “Stanje kao da nikad nije bilo gore, ulažemo upola manje od EU”, kazala je, navodeći da Slovenija izdvaja deset puta više za nacionalnu zakladu za znanost nego RH. Upitala je Plenkovića gdje je nestala kurikularna reforma, koju je pozdravila i EU.

“Sasvim je jasno iz programa Vlade da su znanost i obrazovanje naš prioritet”, kazao je Plenković. “Kurikularna reforma obrazovnog sustava naravno da nije stala. Prije tjedan dana završio je proces javnog savjetovanja, na koje je stiglo više od 700 očitovanja”, kazao je. “Postizanje konsenzusa na uključiv i pluralan način će biti naš cilj”, dodao je.

Očekuje da će stručne radne skupine koje će se formirati u Ministarstvu obrazovanja, uključiti sve relevantne stručnjake.

Jerković je kazala da je Vlada propustila u sklopu porezne reforme uvesti stimulacije za investitore u znanost i obrazovanje, ali i da tek treba vidjeti proračun za iduću godinu.

Boris Miletić (IDS) kazao je da je strategija razvoja turizma od 2013. do 2020. godine jednoglasno prihvaćena u Saboru. Istra generira trećinu prihoda turizma, koja je zabilježila povećanje prihoda.

“Ljudi su se zadužili vjerujući u ovaj dokument. No, čemu služe strateški dokumenti ako se zakonima ide protiv njih? Jasno, govorim o povećanju PDV-a u turizmu”, kazao je Miletić.

“Vi se referirate na jedan segment reforme… koja sadrži niz kvalitetnih rješenja i koja će doprinijeti ostvarenju tri cilja: većem dohotku građana, rasterećenju poduzetnika i održivosti javnih financija. Zato na nju gledamo u paketu”, kazao je, dodajući da se zato ne može reći da je reforma usmjerena protiv turizma. Mnoge su stope ostale na razini od 13 posto, dok povećanje PDV-a treba gledati kroz druge aspekte. “Cjelina reforme će doprinijeti turizmu, a ne mu odmoći”, kazao je.

Miletić je kaza da će vrijeme pokazati tko je bio u pravu. Prijedlog je bio približavanje turizma drugim turističkim zemljama, gdje PDV varira oko 10 posto. Neće se postići produljenje sezone i samo iduće godine ćemo imati investicije preko dvije milijarde kuna, a ovo će doprinijetu padu investicija u tom segmentu. Kroz turizam treba voditi računa i o proizvpođačima hrane te ugostiteljima, koji su izgubili povjerenje.

“Neki su se zadužili da bi otvorili svoje objekte”, naglasio je.

Josip Đakić (HDZ) je upitao ministra branitelja Tomu Medveda hoće li zakon o objedinjenim pravima branitelja uskoro ugledati svjetlost dana te hoće li branitelje štititi od progona, kakvim smo svjedočili u slučaju Orašje.

“Izrada zakona je završena i trenutno je u postupku usklađivanja s ostalim ministarstvima”, kazao je Medved. Cilj je sveobuhvatna skrb branitelja i stradalnika rata. Nakon usklađivanja, plan je u prosincu 2016. prijedlog teksta zakona uputiti na javnu raspravu, a nakon toga u saborsku proceduru. On objedinjuje sva pitanja koja su za njih značajna.

Zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Jankovicz je Plenkovića upitao kakvi su planovi s nedovršenom dionicom autoceste prema Mađarskoj. Kazao je da je plan da se povežu Mađarska, Hrvatska i BiH.

Naveo je i da će se trasa nastojati sufinancirati iz EU fondova, kroz Connected Europe Facility te da će biti gotova “do kraja 2020. godine, ukoliko to bude moguće”, ali i isplativa. Nadležno ministarstvo će taj pravac smatrati prioritetnim, kaže Plenković.

O uvozu hrane iz inozememstva pitanje je postavio HDZ-ov Josip Križanić. Kazao je da se u zakon treba uvesti zabrana reklamiranja osnovnih živežnih nemirnica jer upravo njih kupuju najsiromašniji, i to ne razmišljajući o posljedicama.

‘Kada govorimo o robama koje dolaze iz EU Ministarstvo poljoprivrede radi analizu nesumično. Trgovački lanci moraju raditi samokontrolu, neki rade dobro, a neki manje dobro. Ovo što vidimo ovih dana je pojačani rad veterinarske inspekcije’, kazao je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

HDSSB-ov Josip Salapić podsjetio je premijera da je u programu obećao pomoć Slavoniji. Hoće li se za Projekt Slavonija naći mjesta u proračunu, upitao je Salapić.

‘Svjesni smo gospodarskih potrškoća i demografskog nepovoljnog trenda. Naša je ideja, a to se refklatira i u kadrovskoj politici u Vladi. Treba osigurati 2,5 miliajrdi eura za projekte u Slavoniji, da se spriječi demografsko nazadovanje, da iskoristimo sve instrumente kako bi razvili poljoprivredu i hrvatsko selo. Pristupit će se novom indeksu razvijenosti’, kazao je Plenković.

Salapić je odgovorio kako se nada da će amandmani vezani uz slavoniju proći na usvajanju proračuna za 2017. ‘Svima nama bi trebao biti cilj gospodarski napredak za Hrvatsku’, rekao je Salapić.

HDZ-ova Željka Josić upitala je ministra zdravstva Milana Kujundžića je li sanitarna inspekcija koja je zbog pušenja zatvarala ugostiteljske objekte bila u pravu. ‘Radilo se o četiri objekata čiji su vlasnici bili upozoreni i prvo se išlo s blagim financijskim kaznama. oni su nastavili pa se išlo sa zatvaranjem na 8 dana. Ne treba ugrožavati zdravlje ljudi. to je bila blaga mjera upozorenja, pedagoška mjera. mislim da nitko nije trpio veću štetu’, rekao je Kujundžić.

Blaženko Boban iz HDZ-a postavio je pitanje ministru Kuščeviću o porezu na nekretnine tražeći konkretan primjer izračuna.

”Na iznosu od 100.000 eura možemo napraviti sljedeću kalkulaciju. Mjesečna rata kredita bi iznosila 603 eura, od čega bi 50% subvencionirala država u četiri godine. Taj iznos je 14480 eura. Dakle, porez na promet nekretnina je nekada bio 5000 eura, to znači da bi po ovom modelu građanin uštedio 9.000 eura. Novi prijedlog zakona je da se porez na promet nekretnina smanji na 4 posto”. rekao je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević.

Drago Prgomet iz HDZ-a postavio je pitanje vezano uz uhićenje branitelja u Orašju. ”Ovaj je događaj otvorio toliko pitanja i komentara od toga da je to fijasko naših obavještajnih službi, poruka BiH da ne budemo snažni promotor ulaska u BiH EU… Uvjeren sam da ovakvi komentari nemaju ozbiljno uporište niti vjerodostojnost, a RH mora biti u interesu istražiti i pomoći da se istraži svaki zločin. Radi li se o selektivnom pristupu pravosuđa susjednih država? Što ćete poduzeti kao premijer danas ne iznenade nove optužnice?”

Odgovorio mu je premijer.

‘Otvorili ste jedno od najvećih političkih pitanja s kojima smo bili suočeni zadnjih deset dana’, poručio je Plenković. To što su uhićenja bila dva dana nakon posjeta premijera i šefa diplomacije BiH. smatra Plenković, ima indikativini tajming.

Svaki zločin treba biti procesuriran, smatra Plenković i dodaje: ‘Hrvatska je protiv indikativnih tajminga i seleketivnog procesuiranja’, kazao je Plenković.

Vlada uhićenima, podsjetio je, pomaže kroz konzularnu pomoć, oformljena je i radna skupina ne čelu s ministrom branitelja Tomom Medvedom, ali i obnovljen Savjet za suradnju s kaznenim sudovima.

‘Vidjeli ste i ovih dana pokušaj još jedne diskvalifikacije potprredsjednika vlade Krstičevića’, kazao je Plenković, aludirajući na Naconalov tekst o Krstičeviću.

Nikola Grmoja iz Mosta postavio je pitanje ministru Slavenu Dobroviću, vezano uz problematiku vezanu uz poticanje obnovljivih izbora u RH.

”Praktički smo se obvezali s ciljem smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima. Problem je da postoje povlašteni ugovori s proizvođačima obnovljenih izvora energije koji po povlaštenim cijenama prodaju energiju. Problem je da se isplaćuje relativno visok iznos za tu električnu energiju”, rekao je Dobrović.

Milorad Pupovac postavio je premijeru pitanje o sanaciji niskonanaponske mreže.

”Volio bih da vam ovo pitanje ne moram postavljati, ali na žalost, u ime kluba SDSS-a moram to učiniti. Sanacija i obnova niskonaponske mreže trebala biti završena do 2008 godine, a taj proces nije završen ni 2016. Od tada niti HEP ni ministarstva koja su se time bavila i prebacivala odgovornost nisu omogućila da se u 83 sela i zaselka taj posao završi, u selima koja su mahom povratnička srpska sela. Vjerujemo da ćete iznaći rješenje da se ovo sramotno stanje promijeni i da ljudi koji po zakonu imaju pravo na struju”, rekao je Pupovac.

”Upoznat sam s tim problem. Riječ je o nedovoljno brzoj elektriifikaciji tih područja koja su bila obuhvaćena ratnim stradanjima u vrijeme agresije na Hrvatsku. Na žalost taj proces nije dovršen sukladno planovima. Moja vlada je svjesna tog problema”, rekao je Plenković dodavši kako će zadužiti ministarstvo regionalnog razvoja da riješi ovaj problem.

Facebook Komentari