Najjači kandidati SDP-a odgovarali na pitanja: Kome je Tito najveći hrvatski političar, EU, NATO…

U SDP-u od danas više ništa neće biti isto. Nakon dugogodišnje ere Zorana Milanovića stranka s Iblerova trga bira novog predsjednika kojeg, ma tko god to bio, čeka težak i mukotrpan posao. Stranka je duboko podijeljena, kadrovski devastirana, bez jasna sadržaja… Sedmero je kandidata – Tonino Picula, Davor Bernardić, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Karolina Leaković, Gordana Sobol i Vesna Škulić.

Ipak, Bernardić, Ostojić, Miljenić i Picula slove za favorite. Odnosno Bernardić i Miljenić kandidati su koji iza sebe imaju najveću podršku među šefovima gradskih i županijskih organizacija, a Picula i Ostojić tip kandidata koji na svojoj strani imaju one male, obične članove. Pa će i izbor novog šefa SDP-a pokazati je li članstvo i dalje poslušno svojim vodstvima ili će, kada ostanu sami sa svojim papirićem, glasati kako oni žele.

Večernji list četvorici, po njima naizglednijim kandidatima za pobjedu, poslao je osam pitanja.

Bit će zanimljivo vidjeti i koliki će biti odaziv. Na prošlim izborima u stranci od oko 36 tisuća članova na izbore je izišlo njih oko 60 posto. Toliko ih se očekuje i sada, a realno, kad bi ih bilo manje, bio bi to još jedan znak stanja u kojem se stranka danas nalazi. Ako SDP predsjednika ne izabere danas, u prvom krugu, 26. studenog održat će se drugi krug, a 3. prosinca i stranačka konvencija na kojoj će se izabrati kompletno Predsjedništvo i članovi Glavnog odbora.

1. Što je danas najpotrebnije SDP-u?

Bernardić: Međusobno povjerenje, zajedništvo, više rada i šansi ljudima da pokažu što znaju, okupljanje lijevih progresivnih snaga, povratak radništvu i solidarnosti.

Miljenić: Jedinstvo stranke, SDP bez podjela. SDP mora imati jasan i čvrst stav o svakom društvenom pitanju, kao i rješenja za sve probleme koji muče građane.

Ostojić: Vraćanje povjerenja u SDP, i članova i birača. Potrebni su nam jasno definirani stavovi, demokratizacija izbornog procesa, organizacijske promjene…

Picula: SDP-u treba transformacija kako bi mogao vratiti povjerenje građana. Potrebna nam je programska obnova, izrada Statuta.

2. Tko je po vama najveći hrvatski političar i imate li uzor među svjetskim socijaldemorkatima?

Bernardić: Ivica Račan. U važnim je trenucima donosio dobre odluke. Od svjetskih Willy Brandt, bivši njemački kancelar, zbog reforme obrazovanja.

Miljenić: Ivica Račan. Willy Brandt je socijaldemokratski lider koji može biti uzor po mnogo čemu, ali novi uvjeti globaliziranog društva i tržišta traže i nove politike.

Ostojić: Josip Broz ostavio je najdublji trag i najvažniji je političar u našoj povijesti, bez obzira na niz loših stvari. Tu je i Willy Brandt

Picula: Ivica Račan bio je moj politički mentor i prijatelj. Nedvojbeno zaslužuje mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti. Poštujem velikane poput Jeana Jauresa, Willyja Brandta…

3. Kakav je vaš stav o vladavini Zorana Milanovića u SDP-u?

Bernardić: Ostavlja puno više dobrog nego lošega. Da su njegovi ministri kao i ja govorili ono što je bilo krivo, SDP bi još imao odgovornost za Hrvatsku.

Miljenić: Pod vodstvom Zorana Milanovića SDP je imao predsjednika Vlade, predsjednika Sabora i predsjednika Republike. To mora biti cilj novog vodstva stranke.

Ostojić: Zamjeram mu zapostavljanje stranačkog rada, ali je također upravo on bio inicijator demokratizacije SDP-a i za njegova mandata SDP nije pao ispod 30%

Picula: Uz pozitivne iskorake, iza njega je ostalo dosta tog lošeg. Gubili smo politički identitet, većinu izbora, a sužavao se prostor unutarstranačke demokratičnosti.

4. Treba li SDP izlaziti na izbore u dijaspori?

Bernardić: O Saboru, koji donosi zakone, trebaju odlučivati oni na koje se ti zakoni odnose. Ljudi koji žive u Hrvatskoj.

Miljenić: Ne.

Ostojić: O budućnosti Hrvatske trebaju odlučivati oni koji u Hrvatskoj imaju prebivalište i tu plaćaju porez.

Picula: Da, jer i tamo žive naši državljani koji imaju pravo glasa. SDP bi se, kao velika stranka, morao ponuditi i biračima u dijaspori.

5. Koji je vaš stav o vjeronauku u školama?

Bernardić: Žao mi je što na vlasti nismo otvorili temu revizije vatikanskih ugovora. Djeca se ne smiju osjećati isključena ako ne idu na vjeronauk.

Miljenić: Vjeronauk treba biti izborni predmet na početku ili kraju nastave kako bi ga mogla pohađati djeca koja žele. Samo tako može biti doista izborni predmet.

Ostojić: Zalažem se za reviziju vatikanskih ugovora, a do te revizije treba učiniti sve da djeca koja ne idu na vjeronauk ne budu diskriminirana.

Picula: Dominantno katoličku tradiciju treba poštovati, ali je ne bi trebalo koristiti za uskraćivanje ravnopravnosti koja je zajamčena svim građanima.

6. EU Angele Merkel ili Mattea Renzija – diktat štednje ili državne investicije za poticanje rasta?

Bernardić: EU je pred izazovom kako uvesti ista pravila za sve članice. Rast treba osigurati kombinacijom državnih i privatnih investicija.

Miljenić: Država ne može stajati po strani, mora se uključiti u poticanje rasta i zaposlenosti. A pogotovo u ispravljanje društvenih nepravdi i nejednakosti.

Ostojić: Matteo Renzi. Štednja na kojjoj inzistira Merkel, pogledajte samo Grčku, nisu dovele do rasta gospodarstva, već do urušavanja društva i porasta nejednakosti.

Picula: Politika štednje loša je terapija krivo postavljene dijagnoze. Posljedice su donijele eroziju socijalnih servisa države. Želim Europu u kojoj je školovanje slobodno.

7. Slabljenje NATO-a zbog Trumpa i okretanje zajedničkoj vojsci EU? Jeste li za sankcije Rusiji?

Bernardić: NATO treba i ostat će jak kao jamac stabilnosti. Zajednička vojska u EU moguća je samo ako Komisiju i predsjednika biramo na izborima.

Miljenić: Hrvatskoj trebaju euroatlantske integracije, NATO i EU, jer nam jamče sigurnost i stabilnost razvoja. Sankcije Rusiji su opravdane.

Ostojić: EU nisu samo Njemačka i Francuska, tu su i neutralne Irska, Austrija, Malta pa je zajedničku vojsku EU teško zamisliti. Mo moramo raditi u okviru NATO-a.

Picula: Jedno ne treba konfrontirati drugome – SAD mora ostati europski partner, ali to ne znači da se Europa ne treba oslanjati na svoje kapacitete.

8. Što volite raditi u slobodno vrijeme, koja vam je omiljena knjiga, bend?

Bernardić: Bavim se sportom. Knjiga je “Nula: Biografija opasne ideje”. Charlesa Seifea, američki matematičar i novinar Science. Bend ne mogu izdvojiti.

Miljenić: U slobodno vrijeme volim čitati, družiti se s prijateljima i baviti sportom. Rado čitam Briana Haiga i Leeja Childa. I slušam Brucea Springsteena.

Ostojić: Slobodno vrijeme trudim se provesti s obitelji, a tu su izviđači. Omiljena knjiga Remarquea “Na zapadu ništa novo”, a bend prijatelji s kojima sviram već godinama.

Picula: Kao stari rocker koji je nekoć želio mijenjati svijet gitarom ne mogu pobjeći od vezanosti za muziku ni danas. Najčešće mi sviraju Beatlesi, Stonesi, Doorsi, Springsteen…

Facebook Komentari