Rast Europske unije blago usporen, evo gdje se nalazi Hrvatska u odnosu na pretkriznu 2008.

Prema jučer objavljenim prvim procjenama o kretanju BDP-a za Europsku uniju i njene članice, u prva tri kvartala na razini EU ostvaren je rast od 1,8%, nešto manji od 2,1% koliko je iznosio u istom razdoblju prošle godine.

Desezonirani podatci koji još nisu dostupni za pojedine članice, a tako ni za Hrvatsku, pokazuju da je približno kod polovine članica došlo do ubrzavanja rasta, dok je kod druge polovine rast usporen.

Pritom je među gospodarski najvećim članicama rast lagano dinamiziran kod Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske, dok je samo kod Ujedinjenoga Kraljevstva, najviše kao posljedica Brexita, došlo do usporavanja rasta.

Kod deset bivših tranzicijskih članica EU prosječna je stopa rasta smanjena s prošlogodišnjih 3,1% na 2,4%, pri čemu je rast ubrzan samo u Litvi i Rumunjskoj.

Hrvatska je prema očekivanim kretanjima za treći kvartal tako bila među uspješnijim članicama u kojima je došlo do nešto izraženijeg povećanja dinamike rasta.

U prilog takvom zaključku idu i najnovije procjene Europske komisije koje za Hrvatsku u ovoj godini predviđaju rast od 2,6%, prema čemu bi Hrvatska trebala biti treća među članicama prema veličini ubrzavanja rasta u odnosu na 2015. godinu.

Najveći pozitivan pomak u dinamici rasta BDP-a od 1,5 postotnih bodova trebala bi ostvariti Rumunjska, nešto manji pomak od 1,1 postotni bod Cipar, a rast Hrvatske bi se prema procjenama EK trebao ubrzati za jedan postotni bod.

Na razini cijele EU rast bi istodobno trebao biti usporen s prošlogodišnjih 2,2% na 1,8%. Takvo je ostvarenje za Hrvatsku svakako pozitivno, ali i dalje nisko u odnosu na potrebnu razinu rasta. Naime, uz ponavljanje predviđene stope za ovu godinu od 2,6%, tek bi 2020. godine bila dostignuta realna razina BDP-a iz pretkrizne 2008. godine.

Pritom treba napomenuti da će, ispune li se procjene Europske komisije, samo kod osam članica EU razina ostvarenog BDP-a u ovoj godini biti niža nego u 2008. (u Hrvatskoj 8,8% niža), a na razini cijele Europske unije BDP bi trebao biti realno 4,7% veći nego u toj zadnjoj pretkriznoj godini.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:
„Rast BDP-a na razini Europske unije nešto je, u prva tri kvartala, sporiji od predviđenog, dok se u Hrvatskoj istodobno bilježi brža dinamika rasta od predviđene.

Ocjenjujemo da će se slična kretanja nastaviti do kraja godine, čime bi Hrvatska bila među članicama s najbržim rastom u ovoj godini. No unatoč tomu, Hrvatska bi takvim tempom rasta tek 2020. godine dostigla pretkriznu razinu.“

Facebook Komentari