Lovrinović o tihoj sanaciji banaka: je li riječ o tajnom dogovoru Ministarstva, HNB-a i banaka?

Ivan Lovrinović iz stranke Promijenimo Hrvatsku najavio je u razgovoru s Elvirom Mešanovićem da će uskoro iznijeti u javnost zabrinjavajuće detalje o dogovoru banaka, Hrvatske narodne banke te Ministarstva financija, o novoj, tihoj sanaciji banaka, koja bi porezne obveznike mogla koštati milijarde.

I tu je kritizirao Most, koji je “svu svoju energiju potrošio na raspravu o stopi PDV-a od 5 posto na kruh, a ispod radara se ostavila megaoperacija pogodovanja bankama”. Upitan je radi li se o odredbama Zakona o porezu na dobit prema kojima banke neće moći više prodavati svoje dugove, dok ministar financija Zdravko Marić tvrdi da će otpisi dugova građanima biti cjeloviti, no kaže da će više detalja otkriti kasnije, no poziva spomenute institucije da objasne kako su postigli dogovor.

“Želimo postaviti pitanje – je li riječ o tajnom dogovoru Ministarstva, HNB-a i banaka? To se mora prezentirati u Saboru”, inzistira on. U svjetlu te činjenice komentira i prijedlog Mosta da se zastupnicima ne povećaju plaće nakon smanjenja poreznih stopa na visoka mjesečna primanja, što je dio porezne reforme.

“To je populizam. Gledajte, ja plaću dobivam na fakultetu i to me se ne tiče. Ali radi se o mjeri koja pogađa stotinjak ljudi, to su zanemarivi iznosi. Ako inzistirate na tome a na bankama, a s druge strane ignorirate drugu sanaciju banaka što se mjeri u milijardama kuna, a postoji tiha sanacija koja se želi provesti – što vi onda želite? Sanaciju bi napravili porezni obveznici i o tome ne pričamo, već pričamo o marginalnim stvarima, smanjenju plaća za stotinjak ljudi. Banke će najmanje sudjelovati u radu na izvlačenju RH iz krize, kao i do sada. Podsjećam da je prva sanacija banaka u Hrvatskoj koštala 70 milijardi kuna koje nikad nisu vraćene u državni proračun”, upozorava Lovrinović.

Po kojim kriterijima se ti dugovi otpisuju?

Ivan Lovrinović kasnije je na konferenciji za medije proširio ovu temu.

“Izmjene zakona potiču banke da otpišu nenaplative kredite iz kategorije B i C. Daje se mogućnost bankama, ako otpišu potraživanja prema građanima i poduzećima, da će im se za toliko smanjiti osnovica za plaćanje porezna na dobit. To znači da će u 2017. godini platiti poreza na dobit od nula kuna, ali problem je što ne znamo kriterije kako će se to odvijati”, kazao je Lovrinović dodajući da je nemoguće provesti ovakvu operaciju, a da je ovo nepoznato, a pogotovo da HNB ne zna kome će se koliko otpisati.

HNB te podatke mora imati, ali vjerojatno štiti taj podatak, kao i u slučaju kredita u švicarskim francima, kada je to smatrala poslovnom tajnom.

“Mi ne znamo kako će se dugovi otpisivati – nije isto otpisati dug građaninu od nekoliko tisuća kuna i jednom građevinskom tajkunu. Što će biti s kolateralima, zalogom na nekretninu? Mi to ne znamo… Tko će kome biti jamac? HNB Ministarstvu? Ministarstvo HNB-u?”, pita Lovrinović.

“Uzmimo za primjer da će banke otpisati 10 milijardi kuna. Njima se na taj način smanjuje adekvatnost kapitala – tko će dokapitalizirati banke? Talijanske banke to sigurno neće, jer im treba oko 300 milijardi za dokapitalizaciju. Postavlja se pitanje je li to nova sanacija bez našeg formalnog pristanka, bez da smo upoznati s njom”, kazao je, ponavljajući da smo već platili jednu sanaciju banaka – 70 milijardi kuna.

“Postavljam pitanje što se želi i kako se želi to napraviti, koji su instrumenti? Ja bih ovo zvao reformom u trenutku da je uveden porez na imovinu banaka i drugih financijskih institucija”, kazao je, te nastavio: “Uvijek se pozivamo na europsku praksu – više od 17 članica je uvelo neki oblik poreza banaka i financijskih institucija”.

Samo tako bi ova reforma bila pravedna, jer “ne može sirotinja i srednji sloj snositi troškove saniranja sve ove godine, a financijske institucije ne”.

“Kaže se da će nakon ovih otpisa banke snažnije kreditirati gospodarstva. Mi smatramo da neće i to zbog smanjenja adekvatnosti kapitala. Od 2012. pa do sad opada kreditna aktivnost banaka prema poduzetnicima i stanovništvu, a ona se zbog ovoga neće povećati, jer one procjenjuju da perspektiva, odnosno očekivanja nisu pozitivna i zbog toga neće kreditirati”, naglasio je Lovrinović.

Porez na dohodak

Kada je riječ o drugim promjenama koje donosi porezna reforma, Ivan Lovrinović kaže da Vlada tu nije ispunila obećanje da će učinci doprinijeti razumljivosti i socijalnoj pravednosti sustava.

“Ovdje se ipak pogoduje najbogatijima – očekuje se tzv. trickle down efekt, dakle ‘Hajmo prvo namiriti bogate pa će se ti preliti najsiromašnijima’. No, to se nigdje nije dogodilo, pa neće ni kod nas”, kaže Lovrinović. Osim što smatra da će najsiromašniji imati mizerna povećanja – oni sa 3.000 kuna primanja od samo 38 kuna – upozorava i da nije dobro da postoje samo dvije stope poreza na dohodak, jer se radi o previše strmoj progresiji.

“Najviše će dobiti svi s primanjima iznad 17.500 kuna, a takvih je 10.000 u Hrvatskoj”, kaže Lovrinović. Prijedlog njegove stranke je da se poveća minimalna plaća, te da se neoporezivi dio plaće poveća na 5.000 kuna. To je način na koji bi se potrošnja povećala, a ne kroz povećanja plaća malom broju najbogatijih.

Ne može se, kaže, oteti dojmu da se išlo na ruku bogatima i prije svega bankama i financijskim institucijama. Ova mjera se zasigurno neće odraziti na potrošnju, tj. neće je uvećati, a porezna reforma po njegovoj procjeni ne sadrži nikakav poticaj da bi poduzetnici više investirali.

Facebook Komentari