HBK o utjecaju poduzetog za odgađanje kanonizacije Stepinca na ekumensko zbližavanje Crkava

Članovi Vijeća izrazili su nadu da će, unatoč aktualnim senzibiliziranjima i uznemirenostima, svetost, humanost, veličina i hrabrost blaženoga Alojzija Stepinca još snažnije zablistati, te žarko mole da odgađanje kanonizacije, i sve drugo što se u tom pogledu eventualno poduzima, ne odmogne nego pomogne ekumenskom zbližavanju dviju Kristovih Crkava.

Redovita sjednica Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog pod predsjedanjem predsjednika Vijeća sisačkog biskupa Vlade Košića održana je u utorak 27. listopada u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu.

U pogledu predstojeće svjetske Molitvene osmine za jedinstvo kršćana u siječnju 2016., Vijeće je potvrdilo da će i ove godine kršćanima hrvatskoga govornog područja i sveukupnoj zainteresiranoj javnosti biti dostupan priručnik s molitvenim i informativnim materijalima Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana i Ekumenskog Vijeća Crkava, kako u tiskanoj inačici, tako i na internetu. Njih su za 2016. godinu pripravili kršćani iz Letonije na temu „Pozvani naviještati silna djela Gospodnja” (usp. 1 Pt 2,9): „ A vi ste rod izabrani, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod stečeni da naviještate silna djela Onoga koji vas iz tame pozva k divnom svjetlu svojemu”.

Tiskani priručnik kojega svake godine objavljuje Vijeće HBK za ekumenizam i dijalog uz suradnju Ekumenskog koordinacijskog odbora Crkava u Hrvatskoj dostavlja se na oko 2000 adresa župa, samostana, zajednica i ustanova kršćanskih Crkava u Hrvatskoj, a može se kupiti i u svakoj knjižari Kršćanske sadašnjosti.

Vijeće se nada da će se njegovanje prakse zajedničke molitve kršćanskih Crkava u Hrvatskoj nastaviti i nadalje na svim razinama, od laičke do hijerarhijske, „kako bismo svi nasljedovali Isusa Krista, molitelja za jedinstvo svojih učenika (Iv 17, 20-23)” i izražava radost kada pastiri kršćanskih Crkava vlastitom nazočnošću na molitvenim susretima tijekom Osmine daju primjer i svojim vjernicima.

U javnosti je često prisutna i tema kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca. Nakon proglašenja kardinala Stepinca blaženim i nakon što su u Hrvatskoj i u svijetu podignute crkve i oltari gdje su se vjernici utjecali njegovu zagovoru, Vijeće sa žaljenjem zaključuje da je među mnogim katoličkim vjernicima u Hrvatskoj, na svim razinama, od razine vjernika laika, preko razine svećenika, redovnica i redovnika, do hijerarhijske i znanstveno-teološke razine, prisutna određena zbunjenost, začuđenost, pa nerijetko i razočaranost.

Stoga Vijeće sve one koji govore i pišu o toj temi poziva i moli da joj pristupaju odgovorno i kompetentno, sve temeljeći na provjerenim informacijama onih koji su najbolje upućeni u narav, metodu, intenciju, svrhu i dinamiku postupka kanonizacije. Istovremeno „Vijeće izražava zabrinutost, koju dijelimo s mnogim vjernicima katolicima, da ovaj slučaj odgode proglašenja svetim bl. Alojzija ne dovede do pogoršanja dobrih ekumenskih odnosa, prije svega između Katoličke Crkve u Hrvatskoj i Srpske pravoslavne Crkve”.

Članovi Vijeća nadaju se da će unatoč aktualnim senzibiliziranjima i uznemirenostima, svetost, humanost, veličina i hrabrost blaženoga Alojzija Stepinca još snažnije zablistati, te žarko mole da odgađanje kanonizacije, i sve drugo što se u tom pogledu eventualno poduzima, ne odmogne nego pomogne ekumenskom zbližavanju dviju Kristovih Crkava.

S obzirom na aktualnu temu izbjeglica, koja ima i svoju ekumensku i međureligijsku dimenziju, Vijeće ukazuje na višeslojnost, široku kontekstualnost i dubinu toga pitanja te izražava iskrenu kršćansku solidarnost sa svima koji trpe ne vlastitom krivnjom, nego uslijed čimbenika koji ne ovise o njima. Krajnje je vrijeme da oni u čijim je rukama stvarna moć u što je moguće većoj mjeri usklade sva svoja djelovanja s načelima humanosti, pravednosti i solidarnosti. Za sve kršćane neopozivo vrijede riječi Isusa Krista u Matejevu evanđelju: „Zaista, kažem vam, što god ne učiniste jednomu od ovih najmanjih, ni meni ne učiniste” (Mt 25, 45).

Članovi Vijeća razmatrali su i druge međucrkvene i međureligijske aktivnosti i aktualnosti u svijetu i kod nas. Tajnik dr. Jure Zečević izvijestio je o Sinodi anglikanaca istočnoeuropskog arhiđakonata europske biskupije održanoj od 24. do 27. listopada u Duhovno-obrazovnom centru Marijin Dvor u Lužnici, u sklopu koje su 27. listopada u zgradi HBK mons. Enco Rodinis, generalni tajnik HBK, dr. Jure Zečević, tajnik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, te Marija Znidarčić, članica istoga Vijeća, primili 25 predstavnika iz anglikanskih zajednica u Beču, Pragu, Budimpešti, Bukureštu, Izmiru, Ankari, Istanbulu, Kreti, Krfu, Ateni, Varšavi, Kijevu, Moskvi, St. Petersburgu i Beogradu, predvođenih Janet Berković, laičkom voditeljicom anglikanske zajednice u Zagrebu.

Anglikanski biskup europske biskupije, Robert Innes, arhiđakon Patrick Curran (Beč) i arhiđakon Colin Williams (Frankfurt) izrazili su uime svih predstavnika oduševljenost boravkom u Hrvatskoj i zahvalili za prijem i gostoprimstvo. U pozdravima, govorima i u ugodnoj i neformalnoj komunikaciji istaknuta je korisnost uzajamnog upoznavanja kršćana različitih tradicija i potreba što dosljednijeg zajedničkog promicanja evanđeoskih vrijednosti, priopćenje sa sjednice Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog.

Dražen Prša

Facebook Komentari