Krenula je i moja zimska depresija, želim se samo pokriti dekicom po glavi: Evo kako si pomoći

Piše: Gordana Vukres

Vani je sve hladnije, želim se samo pokriti dekicom po glavi i nestati. Jedinu, ali kratkotrajnu utjehu nalazim u slatkišima… I tako prolaze dani, red slatkiša, red lošeg raspoloženja, počinjem slagati lazanje od svoje zimske depresije. I svake godine kad me “ulovi” pročitam na desetke članaka o tome kako si pomoći, pa mogu vam priznati da djeluju, ali kad ih čitam – gotovo na dnevnoj bazi…Kao i o skidanju kila, o zimskoj bih depresiji mogla bih napisati knjigu, no eto, par redaka, nadam se da će vam pomoći…meni je..već mi je bolje:)

Što je to što me vodi prema iću i piću?

Zimska depresija ili sezonski afektivni poremećaj ili sezonski poremećaj ponašanja, kako se stručno zove, manifestira se umorom, praćenim dužim spavanjem nego obično, slabom koncentracijom, fizičkim tegobama kao što su probavni problemi, veća podložnost infekcijama, generalnim padom libida, pojačanim apetitom, posebno žudnjom za ugljikohidratima, tromošću ruku i nogu, razdražljivošću i sniženim raspoloženjem koje često prate crne misli, a dešava se u periodu zime i sponatano prolazi negdje oko sredine veljače, kažu stručnjaci.

Kod težih oblika zimske depresije uobičajena simptomatologija se dodatno zakomplicira socijalnom izolacijom, kao i povećanom konzumacijom alkohola i drugih psihotropnih supstanci.

Ovaj problem, prema istraživanja, ima 4-6 posto populacije, pri čemu su žene četiri puta podložnije ovoj vrsti depresije od muškaraca. Utvrđeno je, također, da se ovaj poremećaj obično javlja krajem treće decenije života i da rizik raste sa godinama.

Točan uzrok zimske depresije nije utvrđen, ali se sumnja da nedostatak dnevne svjetlosti igra važnu ulogu jer se depresija češće javlja od studenog do veljače, kada je dan kratak. U prilog tezi da nedostatak sunčeve svjetlosti uzrokuje depresiju idu i podatci da su tegobe češće kod onih koji žive na sjevernoj polutki, kao i žitelja planinskih predjela. Pored toga istraživanja su potvrdila da kada ima manje dnevne svjetlosti dolazi do jačeg lučenja melatonina, hormona koji ima uticaj na raspoloženje, san i kontrolira  temperaturu tijela.

Što kažu stručnjaci, kako si pomoći?

•    uvođenjem lagane i zdrave prehrane – preporuča se jesti više manjih obroka dnevno
•    vježbanjem – bilo koji oblik fizičke aktivnosti je dobrodošao. Vježbanjem se također luči “hormon sreće” te će to utjecati na sveukupno raspoloženje
•    bavljenjem stvarima koje volite – hobiji, druženja s prijateljima, društvene igre, šetnje, izleti, čitanje, rješavanje križaljki, sanjkanje, grudanje samo su neki od načina kako provoditi zimske dane i slobodno vrijeme
•    opuštanjem, na način koji je u redu za vas (to mogu biti razne vrste meditacije, autogenog treninga, aktivnosti koje vas specifično dovode u stanje opuštenosti)
•    iskorištavanjem sunčanih dana – provođenje vremena na svježem zraku
•    izloženost svjetlu – kada je vani mračno i tmurno upalite svjetla u svojoj kući umjesto da gledate televizor u polumraku

Ukoliko se radi o lošem raspoloženju izbor je svakako na vama. Ukoliko kroz prozor vidite mračan i siv dan te kažete vrijeme me čini depresivnim/nom, imajte na umu da je to vaš izbor.

U tom trenutku možete učiniti veliki broj stvari kako se ne biste predali lošem raspoloženju primjerice: upalite svjetlo, pustite dobru muziku, otiđite s nekim na kavu, igrajte se s djecom, otiđite u kino, kazalište, pripremite si toplu kupku, nazovite dragog prijatelja kojeg dugo niste čuli, napišite nekom mail ili pismo, pogledajte što se nudi u kulturnom životu vašeg grada, prošetajte, vježbajte, igrajte društvene igre, pročitajte dobru knjigu…

Facebook Komentari