Vlada o tajmingu uhićenja BiH Hrvata, novom ministarstvu, proračunu i dugu, poreznoj reformi….

Premijer Andrej Plenković je na početku sjednice Vlade govorio o slučaju uhićenja deset bivših pripadnika HVO-a u Orašju. “Kazneni postupak i uhićenje časnika Hrvatske vojske… pripremani su dulje vremena, a njihov tajming je indikativan”, kazao je Plenković.

U suradnji s obavještajnim službama i institucijama se informira o svim relevantnim podacima te se, kaže premijer, intenzivno radi na tome da se pribavi pravna pomoć.

‘Naložio sam ministarstvima da pribave sve relevantne podatke te osiguraju pravnu, operativnu i konzularnu pomoć uhićenim hrvatskim državljanima s kojim smo u kontaktu putem veleposlanstva’, rekao je Plenković.

‘Postoji cijeli niz aktivnosti koje su se odvijali između nadležnih institucija RH i BiH prije izbora naše Vlade, a koje zbog njihove složenosti tek treba rasvijetlili. Naša Vlada učinit će sve da zaštiti legitimne interese RH, ali i ljudska prava svih koja u ovom trenutku mogu biti ugrožena’, rekao je Plenković uz napomenu da da svi ratni zločini trebaju biti procesuirani, ali da političke formulacije u nekim aktima o udruženom zločinačkom pokretu nisu prihvatljive. Rekao je da se neovisnost i teritorijalna cjelovitost Hrvatske branila i u BiH.

Podsjetimo, u ponedjeljak su u Orašju uhićeni Đuro Matuzović (64), Ivo Oršolić (64), Tado Oršolić (56), Marko Dominković (54), Joso Nedić (60), Marko Baotić (68), Marko Blažanović (61), Mato Živković (52), Anto Živković (57) i Stijepo Đurić (51).

Na dnevnom redu i novo ministarstvo

Vlada je sa sjednice u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave kojima se Središnji ured za upravljanje državnom imovinom (SUUDI), bivši DUUDI, preoblikuje u Ministarstvo državne imovine.

“Dajemo poseban značaj upravljanju državnom imovinom, koje je bitan čimbenik rasta gospodarstva”, kazao je Plenković.

“Kao najveći ekonomski potencijal, ta je imovina nedovoljno iskorištena. Podaci o imovini nisu cjeloviti, a često ni točni”, kazao je. Ministarstvo bi trebalo doprinijeti efikasnijem upravljanju.

Ivan Kovačić, ministar uprave, kazao je da se predlagala i izmjena Ministarstva gospodarstva te da se ide na produljeni genitiv dosadašnjeg Ministarstva regionalnog(a) razvoja. Izmjene su prihvaćene.

Sustav državne uprave bila je druga točka dnevnog reda. Kovačić je na tu temu rekao da su državni uredi preimenovani u središnje državne urede, te su uvedeni državni tajnici, no nije uređeno upravljanje tim uredima do imenovanja državnih tajnika.

Izvršenje proračuna

Zdravko Marić, ministar financija, komentirao je izvršenje državnog proračuna za 2015. godinu, koje se nije uspjelo apsolvirati zbog pada Vlade. Nakon šest godina recesije, godina je završila gospodarskim rastom od 1,6 posto, istaknuo je. Napomenuo je da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojen iz proračuna te da tek treba vidjeti koje su posljedice.

“Vrijeme će pokazati koliko je to bila pametna odluka”, kazao je, dodajući da je država imala bolji uvid. U 2015. godini 10,7 milijardi kuna je iznosio deficit, odnosno 3,2 posto, a dug je bio 86 posto BDP-a.

“Duboko vjerujem da je to vrhunac javnog duga, jer će 2016. godine ta razina ići prema dolje, a naš mandat će ići na smanjivanje od makar 10 posto”, kazao je Marić. Što se tiče izvršenja za prvu polovicu 2016. godine, kazao je da je povećanje potrošnje dalo svoj doprinos. Deficit je bio pet milijardi kuna manji nego u istom razdoblju prošle godine.

“Javni dug je prvi puta u povijesti smanjen već u prvom dijelu 2016. godine, a taj trend će se nastaviti”, kaže Marić, zaključujući da će fiskalna pravila biti ispunjena.

Porezna reforma

Na Vladi je raspravljeno i o zaključku u vezi provedbe porezne reforme. Marić je kazao da se vodi dinamična i kvalitetna javna rasprava.

Svi porezni propisi moraju se donijeti do kraja godine, kako bi se primjenjivali od 1. siječnja 2017. godine, kazao je, dodajući da se radi o 15 izmjena zakona, koji će biti predstavljeni javnosti. Od 15 zakona, njih sedam podliježe procjeni učinaka propisa, pa se u zaključku utvrđuje obveza naknadne procjene učinka propisa.

Tu su i Prijedlozi odluka o izmjeni Odluke o pokretanju postupka pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade te Sporazuma o osnovici plaće za državne službenike i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade.

Ministar rada Tomislav Ćorić naveo je da temeljem tih sporazuma i dodataka postoji mogućnost uvećanja osnovica plaća, kada BDP poraste 2 posto. U proračunu za 2016. nisu osigurani uvjeti za to, pa se morao postići dogovor temeljem socijalnog dijaloga, a u skladu sa strukturnim mjerama štednje. Imenovani su zato novi pregovarački odbori za pregovore sa sindikatima.

Suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom i nacionalna sigurnost

Vlada će Saboru uputiti i prijedlog odluke o osnivanju Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom i drugim međunarodnim sudovima. Plenković je kazao da će tom pitanju dati prioritetnu važnost, s obzirom na ono što je kazao u uvodu.

Na dnevnom su redu i odluke kojima se pokreće postupak izrade zakona o sustavu domovinske sigurnosti i strategije nacionalne sigurnosti. Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade, kazao je da je to dio programa Vlade. Cilj je sveobuhvatan i koordiniran sustav, kako bi se smanjila ranjivost društva. Sadašnji sustav nije u skladu sa zahtjevima današnjim vremenom, prožetim terorizmom, izbjegličkom krizom, nezaposlenošću, cyber kriminala i slično.

Područje sigurnosti se proširuje i produbljuje i dolazi do integracije na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini, kazao je Krstičević.

“Sadašnji model će se transformirati iz reaktivnog u preventivni”, kazao je. Predložio je sebe za čelnika povjerenstva koja će se baviti ovim dokumenata.

Ministar unutarnjih poslova predstavio je prijedlog odluke o pružanju pomoći palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku putem Agencije Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama (UNRWA). Davor Ivo Stier kazao je da će se iz proračuna donirati 100 tisuća dolara u svrhu nabave računala za osnovne škole.

Ministrica gospodarstva Martina Dalić predstavila je memorandum koji se sklapa između Kine i 16 zemalja Istočne Europe, “Kina plus 16”, koji se odnosi na investicije, građevinu, modernizaciju, upravljanje lukama, izgradnju željeznica i cesta vezanih uz luke i slično.

Svaka od navedenih članica inciijativa, potpisat će različite sporazume međusobno te s Kinom.

Facebook Komentari