Krajem srpnja u odnosu na kraj lipnja bruto je inozemni dug povećan za 699,5 milijuna eura, i to ponajprije pod utjecajem transakcija HNB-a čiji je inozemni dug povećan za 1,1 milijardu eura.
Time je na kraju srpnja ove godine bruto inozemni dug dosegnuo iznos od 44,1 milijardu eura, što je 5,1 milijardu eura ili 10,4% manje nego u srpnju prošle godine.
Stoga se na godišnjoj razini nastavlja pad razine inozemnoga duga, koji je kontinuirano prisutan od prosinca prošle godine, s tim da je u posljednja četiri mjeseca taj pad dvoznamenkast.
Tendencija međugodišnjega pada inozemne zaduženosti obuhvatila je većinu sektora pa se kontinuitet pada duga kod drugih monetarnih financijskih institucija proteže još od svibnja 2012. godine, kod izravnih ulaganja od listopada prošle godine, kod ostalih domaćih sektora od siječnja ove godine, a kod opće države od ožujka ove godine.
Intenzitet promjena u razini bruto inozemnoga duga i dalje diktiraju banke, odnosno druge monetarne financijske institucije, čiji je inozemni dug u srpnju ove godine bio 2,8 milijardi eura manji nego u istom mjesecu prošle godine te opća država s međugodišnjim smanjenjem duga za 1,1 milijardu eura.
Pritom je u srpnju ostvaren dosad rekordan pad zaduženosti drugih monetarnih financijskih institucija od 35,5% na godišnjoj razini. Nastavlja se i relativno snažno razduživanje tvrtki prema inozemstvu pa je u srpnju zabilježen pad bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora od 4,2% na godišnjoj razini.
U takvim je okolnostima u prvih sedam mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 1,4 milijarde eura, pri čemu je najviše smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija (za milijardu eura), potom opće države (za 766,5 milijuna eura) i ostalih domaćih sektora (za 624,4 milijuna eura). S druge strane, povećan je inozemni dug središnje banke za 863,4 milijuna eura te dug na temelju izravnih ulaganja za 137,8 milijuna eura.
Unutar ostalih domaćih sektora najviše je smanjen inozemni dug privatnih nefinancijskih društava (za 523,5 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 164,0 milijuna eura), dok istodobno povećanje razine bruto inozemnog duga bilježe jedino ostale privatne nefinancijske institucije, osim monetarnih financijskih institucija, i to za 71,2 milijuna eura.
Kretanje razine bruto inozemnoga duga u dosadašnjem dijelu godine potvrđuje ocjenu da bi se na kraju godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u trebao spustiti na razinu nižu od 100%. Povoljnije kretanje bruto inozemnog duga pozitivno utječe na smanjenje rizika i ranjivosti zemlje, ali je postojeća razina zaduženosti i dalje previsoka te svrstava Hrvatsku u skupinu visoko zaduženih zemalja.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „U situaciji smanjenja bruto inozemnog duga tijekom ove godine te blagog gospodarskog rasta, očekujemo da bi se krajem ove godine udio bruto inozemnog duga u BDP-u spustio ispod 100%. Tako nizak udio vanjskog duga u BDP-u nije zabilježen još od pretkrizne 2008. godine.“
