Nastavak pada javnoga duga, to je još uvijek najviši udio u usporedbi s nama sličnim državama

Tijekom srpnja razina je duga opće države povećana za 3,2 milijarde kuna na iznos od 288,9 milijardi kuna. Porast je javnoga duga u srpnju gotovo u cijelosti rezultat povećanja unutarnjega duga opće države (za 3,1 milijardu kuna), što je posljedica izdavanja državne obveznice u iznosu od šest milijardi kuna na domaćem tržištu.

Istodobno je razina inozemnoga duga povećana za skromne132,6 milijardi kuna, pri čemu je dug na temelju izdanih obveznica smanjen za 1,3 milijarde kuna, ali je istodobno kreditni dug povećan za 1,5 milijardi kuna.

Unatoč rastu javnoga duga na mjesečnoj razini, na godišnjoj se razini nastavlja njegov pad, sada već četvrti mjesec zaredom. Tako je u srpnju ove godine u odnosu na isti mjesec prošle godine razina javnoga duga smanjena za 4,6 milijardi kuna ili za 1,6%. Riječ je o nastavku pozitivnih tendencija kretanja javnoga duga potaknutih prije svega povoljnijim kretanjima proračunskoga manjka (deficit proračuna središnje države bio je u prvih sedam mjeseci ove godine 3,5 milijardi kuna niži nego u istom prošlogodišnjem razdoblju), a potom i pozitivnoga utjecaja međuvalutarnih promjena te financiranja dijela manjka sredstvima depozita države kod HNB-a deponiranim u prethodnim razdobljima. U svakom slučaju, uspostava gospodarskoga rasta i stoga povećani proračunski prihodi uz kontrolu proračunskih rashoda, umanjuju proračunski manjak i potrebu za zaduživanjem, što uz niže troškove zaduživanja pri provedbi ekspanzivne monetarne politike u nas i u okruženju povoljno utječe na dinamiku kretanja javnoga duga i na njegov udio u BDP-u. Tako je na kraju prvog polugodišta ove godine udio javnoga duga u BDP-u iznosio 84,5%, što je 2,1 postotni bod manje nego na kraju prošle godine.

U prvih sedam mjeseci ove godine razina je javnoga duga ukupno smanjena za 711,8 milijuna kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 5,8 milijardi kuna, dok je istodobno inozemna komponenta duga smanjena za 6,5 milijardi kuna. Najveći dio prirasta duga na domaćem tržištu odnosio se na povećani dug na temelju obveznica (za 9,3 milijarde kuna), dok je stanje kreditnoga duga i duga po trezorskim zapisima smanjeno za 2,5 odnosno, milijardu kuna. Na inozemnom su tržištu smanjene sve komponente državnoga duga, a najviše stanje duga po obveznicama (za 6,1 milijardu kuna) i po kreditima (za 0,3 milijarde kuna). Stanje javnoga duga smanjile su sve sastavnice opće države (središnja država, fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država), pri čemu dug središnje države i dalje čini 98,4% ukupnoga javnog duga opće države. Snažnija orijentacija države na financiranje na domaćem financijskom tržištu povezana je s privremenim odustajanjem od izdavanja inozemne obveznice u okolnostima niskoga kreditnog rejtinga i stoga trenutno nepovoljnih troškova financiranja.

Podatci o ostvarivanju proračunskih proporcija i javnoga duga u ovoj godini uz jasno opredjeljenje iz Programa Vlade o potrebi provedbe fiskalne konsolidacije i izlaska iz procedure prekomjernoga proračunskog manjka te stabiliziranja i pada udjela javnoga duga u BDP-u, pružaju ohrabrujuće signale za nastavak započetih pozitivnih pomaka. Prema listopadskim tabelama povezanima uz praćenje procedure prekomjernoga proračunskog manjka (EDP Notification Tables), Ministarstvo financija predviđa na kraju ove godine ostvarivanje javnoga duga na razini od 85,9% BDP-a, što je 0,7 postotnih bodova manje nego na kraju prošle godine. Time bi se u ovoj godini ostvarila stabilizacija razine javnoga duga i započeo proces smanjivanja njegova udjela u BDP-u prema Maastrichtskim kriterijima dopuštenoj razini od 60%.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Pozitivan trend smanjenja javnog duga tijekom ove godine u situaciji blagog gospodarskog rasta, utjecao je na pad udjela javnog duga u BDP-u na ispod 86%. Međutim, to je još uvijek najviši udio u usporedbi s nama sličnim državama.“

Facebook Komentari