Gospodarenje otpadom: Kružna će ekonomija sigurno u budućnosti zamijeniti linearno gospodarstvo

Donošenje Plana gospodarenja otpadom osnovni je uvjet potreban za korištenje sredstava Kohezijskog fonda, u iznosu od 475 milijuna eura, do 2020. godine, namijenjenih za postizanje ciljeva propisanih direktivama EU, koje uređuju postupanje s otpadom, te Direktive o odlagalištima.

Sporovi i problemi sežu u posljednjih nekoliko godina, kada se odgađalo donošenje Plana gospodarenja otpadom, iako je nekoliko puta pripreman. U Plan gospodarenja otpadom za 2016.-2022. (predložen 2016. godine) ugrađeni su principi tzv. kružne ekonomije koja podrazumijeva trajnu reciklažu resursa, i to tako da otpad postaje sirovina u svakom idućem proizvodnom procesu.

Plan se temelji na hitnom podizanju razine svijesti društva na stupanj najnaprednijih europskih nacija koje gotovo 50 posto otpada razvrstavaju već u samim kućanstvima te ga recikliraju. Dosad planirani regionalni centri za mehaničko-biološku obradu smanjili bi kapacitet, dok bi se ukupni sustav više oslanjao na reciklažna dvorišta, sortirne linije, centre za ponovnu oporabu, kompostišta, kućno recikliranje i podučavanje svih slojeva društva.

„Gospodarenje je otpadom donedavno bilo drugorazredna tema u javnosti. Danas svaka tvrtka koja zapošljava 50 i više osoba, a u svojoj djelatnosti proizvodi otpad, mora imati povjerenika za otpad. Sve više postaje jasno da je to važan poslovni proces za svaku tvrtku i da uspješno gospodarenje otpadom tvrtkama daje komparativnu prednost te ih čini konkurentnijima“, rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Komunalne tvrtke održavanja čistoće spremne su na novi Plan. Predsjednik Udruženja komunalnoga gospodarstva HGK Tomislav Ćurko tvrdi da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode kvalitetno surađivalo s komunalnim tvrtkama na donošenju novog Plana gospodarenja otpadom.

„Tvrtke održavanja čistoće spremne su preuzeti nove zadaće na dobrobit građana i hrvatskoga gospodarstva. Plan iz 2016. bolji je od Nacrta Plana iz 2015. jer taj nije bio usklađen s EU direktivom. Donošenje Plana imperativ je jer time omogućavamo korištenja sredstava iz kohezijskog fonda (2014. – 2020.), zatim izradu i donošenje Uredbe o komunalnom otpadu koji je također ex-ante uvjet, omogućavamo donošenje planova jedinica lokalne samouprave, donošenje Strategije prostornog razvitka RH i drugih strateških dokumenata kojima prethodi Plan gospodarenja otpadom“, kazao je Ćurko.

Mladen Jozinović, voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK i direktor budućeg centra za gospodarenje otpadom Piškornica (u vlasništvu županija Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke te Općine Koprivnički Ivanec), upozorava: „Nacrt PGO-a, kako je predložen, Hrvatskoj može donijeti jedino nepoželjne posljedice. Javna rasprava trajala je tek pet radnih dana, bez usklađivanja s postojećim zakonodavstvom i bez savjetovanja s nizom relevantnih dionika, poput županija koje su, prema EU propisima, u konačnici i odgovorne za ostvarenja projekata u sklopu Nacrta plana. Iz Nacrta nije jasno kako će se odlagati preostali otpad, dok istovremeno, do kraja 2018., moramo zatvoriti sva klasična odlagališta“, kaže Jozinović.

Za razliku od županija, hrvatski proizvođači podupiru Plan iz 2016. godine i ističu da hrvatskim proizvodnim tvrtkama nedostaju sirovine koje se mogu dobivati iz Plana koji podrazumijeva kružnu ekonomiju. Primjerice, tvrtka Stražaplastika godišnje preradi oko 4000 tona plastike, od čega je 1000 tona reciklirane koju, nažalost, uvozi jer je ne može kupiti u potrebnim količinama u RH. Njen direktor, ujedno i predsjednik Udruženja industrije plastike i gume pri HGK Josip Grilec, ističe: „Reciklirana i razvrstana plastika najvrjedniji je sekundarni materijal. U Hrvatskoj se nerazvrstani plastični otpad u balama izvozi u Austriju gdje se potom ručno ili mehanički razvrstava i prodaje nama po visokoj cijeni. Ako se isplati razvrstavati u Austriji, isplati se i u Hrvatskoj.“

„Hrvatska gospodarska komora čije članice, s jedne strane, podupiru staru strategiju, dok se drugi dio članstva u potpunosti slaže s predloženim Planom, apelira na pronalaženje ekonomski najbezbolnijega kompromisnog rješenja. Kružna će ekonomija sigurno u budućnosti zamijeniti linearno gospodarstvo koje se temelji na ubrzanoj uporabi, odbacivanju i zamjeni roba. Održavanje trenutnog modela zahtijevalo bi neograničene i lako dostupne resurse, ali i neograničen prostor za otpad. To je neostvarivo i zato je trajna reciklaža resursa jedina dugoročna alternativa opstanka gospodarskog sustava, ali i čovječanstva“, zaključuje potpredsjednica Čagalj.

Facebook Komentari