Šprlje o državnim stanovima za ovršenike; najavio spajanje zemljišnih knjiga i katastra do 2018.

O izmjenama ovršnog zakona, spajanju katastra i zemljišnih knjiga te ostalim planiranim projektima u pravosuđu u emisiji HRA ‘U mreži Prvog’ govorili su ministar pravosuđa Ante Šprlje, sindikalni čelnik Krešimir Sever te bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.

Ključna promjena u izmjenama ovršnog zakona bit će pravo ovršenika koji će, kada se budu morali iseliti iz nekretnine, imati pravo na smještaj u državnoj nekretnini 18 mjeseci. To je jedna od novina u ovršnom pravu kojom se želi pomoći najugroženijim skupinama društva da ne završe na ulici i ne postanu problem ovog društva, rekao je Šprlje.

Na pitanje kako će taj smještaj biti organiziran, ministar kaže kako nije bitno hoće li biti dovoljan broj državnih stanova jer ako ih nema, mogu se unajmiti od RH.

Dio primanja koji će biti oslobođen od ovrhe povećava se. Bit će zaštićene 3/4 umjesto 2/3 prosječne plaće jer su troškovi i osnovne životne potrebe poprilično visoki i potrebno je zaštititi životne standarde, istaknuo je.

Komentirajući izmjene ovršnog zakona, Sever kaže kako tu ima niz pitanja koja su ostala otvorena, dio se možda zatvorio najavom da će se plaćati najamnina, no problem je da je vrlo malo nekretnina u državnom vlasništvu, pogotovo onih koje su i raspoložive za stanovanje. Vrlo je mali broj nekretnina koje su uređene. Prema iskustvu, kada su ljudi dobili takve nekretnine, prvo su ih trebali urediti. U ovom slučaju radi se o ljudima koji nemaju dovoljno sredstava da bi plaćali svoje obveze pa sasvim sigurno nemaju sredstava za uređenje nekretnina. Te su nekretnine raspoređene unutar velikih gradova tako da cijela područja na kojima se događaju ovrhe nad nekretninama ostaju nepokrivena. Tu dolazimo i do situacije da se s 12 podignula na 18 mjeseci mogućnost korištenja takvom nekretninom. No što nakon 18 mjeseci?, pita se sindikalni čelnik Sever.

Vezano za zaštićeni račun, Sever je dodao kako su sindikat upozorili ljudi koji su se našli u toj situaciji da bi trebalo možda zarotirati zaštićeni račun i osnovni račun. Sada su sredstva koja idu na zaštićeni račun ona koja su zaštićena od ovrhe, ali tim se sredstvima ne može baratati na jednak način, dodao je. Šprlje je odgovorio kako je riječ o problematici koja se tiče zakona o socijalnoj skrbi, ne možemo sve uređivati ovršnim zakonom.

Šprlje: Spajanje katastra i zemljišnih knjiga do 2018.

Na pitanje kada će se spojiti katastar i zemljišne knjige, Šprlje je rekao kako o tome jako dobro surađuje s ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Lovrom Kuščevićem. Za dva tjedna imat ćemo osnovano radno tijelo koje će usuglasiti način i dinamiku spajanja katastra i zemljišnih knjiga, to je jedna složena reforma koja ne može ići preko noći. No smatramo da to možemo ostvariti, krajnji je trenutak da se u to krene i to će jako mnogo značiti građanima kada se jednog dana uvede, rekao je Šprlje.

Odvjetnici će i dalje raditi ugovore i prijedloge, odgovarat će za njihov sastav, taj sustav je već sada poprilično razrađen. Građanima procesi neće poskupjeti, a lakše će doći do onoga što žele ostvariti, dodao je.

Što se tiče rokova za spajanje zemljišnih knjiga i katastra – potrebno je promijenti veći broj propisa, veći broj institucija će biti uključen, to neće biti brza reforma, ne očekujem da prije godinu dana bude gotovo. U 2018. želimo to primijeniti, nastojat ćemo tom reformom što manje opteretiti državni proračun, izjavio je ministar.

Škare Ožbolt je izjavila kako je u javnosti vrlo malo konkretnih pokazatelja vezano za reformu svih reformi, ona se načelno najavljuje, ali konkretnih koraka još nema. Formiranje državnog ureda za nekretnine kojim bi bili ujedinjeni svi podaci katastra i zemljišnih knjiga, to bi značilo da se podaci o vlasništvu miču sa sudova, za što smatram da ne bi bilo dobro, vlasništvo bi trebalo ostati u ingerenciji sudova. Treba ubrzati reformu zemljišnih knjiga, spajanje s katastrom i zajednički informacijski sustav koji je napravljen korak je naprijed, ali u prilagodbi je bilo neažurnosti nekih zemljišnoknjižnih sudova, smatra Škare Ožbolt.

Facebook Komentari