CRO kartica za povratak Hrvata na Jadran, pad standarda negativno se odrazio na putovanja

„Pad standarda negativno se odrazio na broj putovanja hrvatskih građana. Pritisnuti financijskim problemima, ili ‘preskaču’ odmor ili smanjuju broj dana odmora. CRO kartica predstavlja jedan od modela poticanja povratka hrvatskih gostiju na Jadran“, istaknuo je Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije na prezentaciji CRO kartica – poticanje domaće turističke potrošnje u sklopu Dana hrvatskog turizma koji se u Bolu održavaju 26. i 27. listopada.

Dodao je da je u Mađarskoj vidljiv pozitivan pomak nakon uvođenja ovakve kartice. „U toj je zemlji došlo do rasta broja noćenja domaćih ljudi za više od 30 posto te do povećanja domaće potrošnje u turizmu za više od 60 posto”, kaže Zaher te napominje da ponuda generira potražnju, ali u ovom slučaju ne treba zanemariti ni činjenicu da će potražnja podignuti ponudu.

Pomoćnik ministra turizma Robert Pende rekao je da su u Ministarstvu, pri osmišljavanju kartice, pokušali stvoriti modele prilagođene turistički slabije razvijenom prostoru te je upozorio da će uvođenje turističkog vaučera biti dugotrajan proces koji će trajati niz godina.

Objašnjavajući nesklad između turističke razvijenosti kontinentalnog i jadranskog dijela Hrvatske, direktor konzultantske tvrtke Horwath Consulting Siniša Topalović rekao je da je na razini kontinenta Zagreb nositelj turističke ponude.

„Hotelski kapaciteti u Hrvatskoj u ukupnom smještajnom kapacitetu sudjeluju s niti 18 posto, dok, usporedbe radi, Španjolska u turističkom smještajnom portfelju ima 54 posto hotela“, ističe Topalović.

Upozorava da se ukupna turistička aktivnost domaćeg stanovništva smanjuje, a razlozi su financijske prirode. “Noćenja domaćih gostiju na razini Hrvatske iznose osam, a strana 92 posto”, istaknuo je Topalović i dodao da je osnovni argument za uvođenje turističkog vaučera kanaliziranje turističke potrošnje jer je primjetno da ljudima nedostaje novac za putovanje, a potaknut će i razvitak kontinentalnih dijelova Hrvatske.

Topalović je objasnio da bi turistički vaučer trebao izgledati kao kartica tekućeg računa. Predstavio je i nekoliko mogućih scenarija uvođenja: „Ako bi, prema jednom scenariju, poslodavac zaposlenika za ostanak na odmoru u Hrvatskoj stimulirao s do 10.000 kuna godišnje, potencijal izravne turističke potrošnje iznosio bi 4,5 milijardi kuna, dok bi prema drugom scenariju, stimulacijom s do 5000 kuna, potencijal izravne turističke potrošnje bio 2,5 milijardi kuna.“

Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), rekao je da je za milijun pao broj domaćih putovanja u 2015. u odnosu na 2014. godinu. “Vaučeri su apsolutno situacija u kojoj svi dobivaju. To je bitno uvesti jer nad hrvatskim turizmom lebdi opasnost – iznimna ovisnost o stranim dolascima“, naglasio je Žgomba koji je naveo da Italija i Njemačka također subvencioniraju ostanak svojih državljana na odmoru u zemljama stanovanja.

Projekt turističkih vaučera podupire i Hrvatska banka za obnovu i razvitak. Martina Jus, članica Uprave HBOR-a, istaknula je da su u toj banci u posljednje tri godine odobrili više od tri milijarde kuna investicija u turistički sektor, a od svojih početaka dodjele sredstava, HBOR je u turističkom sektoru podupirao više od 1500 projekata s 14,5 milijardi kuna kredita.

Okrugli stol organizirali su Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska Komora.

Facebook Komentari