Okršaj Pernara i Pusić: Slali ste oružje islamistima; Kolega, odspavajte malo, to nema veze s mozgom

16:50 – U replici Vesni Pusić, Ivan Pernar iz Živog zida osvrnuo se na slanje oružja u Siriju. ”Kako Turska može biti kriva za izbjegličku krizu. Tko je izvršio invazije na Irak, Libiju, Afganistan? I na kraju krajeva, gospođo Pusić, ako se ne varam, vi ste ti koji ste slali oružje islamistima u Siriju. To ste zaboravili, a krivite Tursku za tu krizu. Mislim da je to u najmanju ruku dvolično”, rekao je Pernar.

Pusić mu je odmah odgovorila kako bi se prvo trebao upoznati s činjenicama, a tek onda raspravljati. ”Izostanak suradnje Turske s EU uzrokovao je, rezultirao ako hoćete, s izbjegličkom krizom”, rekla je Pusić.
”A što se oružja u Siriju tiče, kolega Pernar, odspavajte si malo. Mislim, to nema veze s mozgom”, zaključila je Pusić.

16:25 – U ime kluba zastupnika HNS-a HSU-a Vesna Pusić kaže da podržava ovu praksu da se Hrvatski sabor izvještava o sastancima Europskog vijeća. ‘Ako se radi o europskim temama, radi se i o eklatantno hrvatskim temama, u pravom redu zbog našeg geopolitičkog položaja. Ovo nam daje šansu da o tim temama počnemo razgovarati u hrvatskoj javnosti u hrvatskom kontekstu”, rekla je Pusić .

16:18 – U ime kluba HDZ Gordan Jandroković osvrnuo e na izložene teme s dnevnog reda Europskog vijeća. Izrazio je podršku svim temama i zaključcima koji su ondje doneseni.

”Sabor se treba aktivnije uključiti u raspravo o formiranju europskih politika”, rekao je Jandroković te pozvao zastupnike da aktivno sujedluju u raspravi o europskim temama.

16:13 – U ime kluba SDSS Milorad Pupovac je rekao je kako je izvještavanje premijera o razgovorima Europskog vijeća, najbolji način da se vrati povjerenje u odnosu naše politike prema politikama Europske unije i da se pojačaju ingerencije Sabora prema europskim institucijama.

Što se tiče pitanja migracija, kaže, da se se od 70-ih godina prošlog stoljeća broj izbjeglica povećao s 8 milijuna na 42 milijuna danas. ”Te brojke pokazuju izrazitu nestabilnost današnjega svijeta”, kazao je. Dobar dio kriznih žarišta iz kojih dolaze te izbjeglice se neposredno tiču EU, dodaje.

Kaže da treba jačati elemente koji će smanjiti razlike u politikama članica u tome koliko solidarno trebaju sudjelovati u nošenju s izbjegličkom krizom. ”Odluka o osnivanju europske granične i obalne straže je značajna odluka”, rekao je Pupovac. Bavimo se pitanjima izbjeglicama iz Sirije, a konflikt ima regionalne dimenzije s globalnim akterima i može se proširiti, napominje i kaže premijeru da bi trebao izvijestiti zastupnike o tome s kojim podacima raspolažemo o toj temi.

”Mir u Europi, neće se moći osigurati ukoliko o tome nećemo voditi računa i ako budemo stiješnjeni između geopolitičkih konfrontacija, ukoliko mi kao Europa, nećemo preuzimati što je moguće aktivniju i vizionarskiju ulogu kada je po srijedi riječ o sigurnosti kontinenta”, zaključio je Pupovac.

15:55 – U ime kluba SDP-a Joško Klisović rekao je da su izazovi koji se događaju uvjetovali da se sastanci događaju barem dva puta mjesečno, za razliku od dva puta godišnje koliko su se često događali prije.

‘Nemojte doživljavati informiranje Sabora o onome što su drugi rekli u Europskom vijeću. Nas zanima što ste vi govorili u naše ime i kako da mi tome damo svoj doprinos”, rekao je Klisović i nastavio:

”EU se nažalost svakim danom suočava sa sve većim neuspjesima i da je u dubokoj krizi. Pasivnost stoga nije opcija”.

Nismo dovoljno čuli o hrvatskim stavovima o važnim pitanjima kao što je sporazum s Kanadom, migracijama, Brexitu… Koji su prioriteti važni u upravljanju migracijama, pita Klisović.

Na koji će se način Hrvatska uključiti u rješavanje problema migracija, s kojim kapacitetima, Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu u EU? – pita Klisović.

”Više nije dovoljno skrivati se iza formulacija da će se sve riješiti suradnjom sa susjednim zemljama”, napominje Klisović.

Osvrćući se na sporazum EU s Kanadom rekao je: ”Mislim da je strah od multinacionalki koji će nas pojesti pretjeran”.

Također pita je li neka od europskih agencija koje su do sada djelovale u Britaniji biti premještene u Hrvatsku i da bi premještanje u Hrvatsku bio uspjeh naše Vlade.
15.42Nikola Grmoja iz Mosta također je ocijenio pozitivnim to što je premijer izvijestio Sabor o zbivanjima u Europskom vijeću te je kazao da se nada da će i prije ratificiranja sporazuma s Kanadom biti upoznati s tim koje su štete a koje koristi za hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini.

”U odnosima između Hrvatske i Kanade postoje jasni interesi hrvatskih poduzetnika koji žele imati lakši pristup kanadskom tržištu. Od ovakvog sporazuma hrvatski poduzetnici mogu imati samo”, rekao je Plenković.

15.39Gordan Maras iz SDP-a  izrazio je zadovoljstvo time što je Plenković informirao Sabor o tome o čemu se razgovara u Europskom vijeću, a zanimalo ga je je li se možda raspravljalo i o energetskoj politici jer je, kazao je, Hrvatska zainteresirana za to područje.

“Sutra je moguće da naša INA postane samo dispečer MOL-a. Bitno je da tu temu nametente Orbanu i zaštitite tu naše interese. Nije nam svjededno hoće li se u hrvatskim rafinerijama prodavati nafta i molim vas da zaštitie radnike u rafineriji, da se ona ne zatvori”, poručio je Maras premijeru.

Plenković mu je odgovorio da je u kontaktu s kolegama u sisačko moslavačkoj županiji i izrazio je zabrinutost radnika u rafineriji. “Hrvatska će Vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske i radnika rafinerije Sisak”, rekao je Plenković.

15.33Ivan Pernar je izrazio zadovoljstvo time što je premijer brifirao zastupnike o tome što se sdgađa u Europskom vijeću, ali da je primijetio kako Hrvatska samo radi ono što nalaže Vijeće, a od toga ima štete kao što su primjerice ekonomske.

”U Rusiji su navodno krivi za krizu u istočnoj Ukrajini. Po meni je to krivo, jer Krim nije silom zauzet, a u istočnoj Ukrajini nema ruske vojske”, rekao je Pernar te nastavio plejade o Libiji, Afganistanu, Washingtonu, nakon čega mu je Petrov isključio mikrofon.

Plenković mu je odgovorio da ga čudi što hrvatski zastupnik može imati takav stav, naročito s obzirom na naše iskustvo s ratom

”Da se ovakva retorika primjenjivala na RH onda mi danas ne bi imali 56 ooo kvadratnih kilometara i dio našeg teritorija ne bi bio naš teritorij”, rekao je Plenković te podsjetio Pernara da on ne kreira vanjskopolitičku politiku RH nego predsjednica i Vlada.

15.11 Premijer Andrej Plenković zastupnicima je prilikom podnošenja izvješća sa sastanka Europskog vijeća kazao da će redovito izvještavati javnost i Sabor o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća i to će, kaže, činiti svaki put nakon sastanka Europskog vijeća.

“Na zadnjem sastanku su glavne teme bile migracije, vanjski odnosi (naročito s Rusijom), trgovinska pitanja i ostala globalna i ekonomska pitanja. Slovačko predstavništvo kao prioritet izdvojilo je provjeru vanjskih granica i povratak schengenskom sustavu. U okviru granične i obalne straže jamči se istovjetan sustav svih članica EU, što je posebno važno za Hrvatsku koja se priprema ispuniti kriterije za schengenski sustav”, kazao je premijer.

Članice Vijeća usuglasile su se da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za funkcioniranje EU.

“Govorilo se i o konceptu solidarnosti – premještaju i preseljenju. Određene države zagovaraju pristup na temeljima fleksibilne solidarnost i smatraju da članice mogu pridonijeti najbolje na dobrovoljnoj osnovi”, izvijestio je Plenković dodavši da je usuglašeno i kako postoji veliki napredak u registraciji i identifikaciji migranata na granici, ali da nema još adekvatne kontrole na vanjskim granicama, stoga će Austrija, Njemačka, Danska, Švedska Norveška zadržati provjeru na svojim granicama. 

“Uz operativno bavljenje kontrolom granice važno je pojačati napore u zajedničkoj vanjskoj i razvojnoj politici zbog država koje su izvor migracijsko vala. Te teme će biti na dnevnom redu Europskog vijeća još sigurno nekoliko mjeseci”, istaknuo je Plenković.

Druga tema summita u Bruxellesu bila je rasprava i o trgovinskoj politici i njezinom utjecaju na zaposlenost.

“Smatramo da je sporazum s Kanadom prigoda koja će povećati mogućnosti poduzeća EU pa time i Hrvatske u Kanadi. Poduzećima će se omogućiti bolje tržišne prilike, a izvoznici bi mogli uštedjeti stotine milijuna eura. 590 milijuna eura godišnje iznosit će ušteda zbog ukidanja carina, procjenjuje se. Hrvatska je za što skoriju ratifikaciju tog sporazuma”, kazao je hrvatski premijer u Saboru.

Problem je nastao u Belgiji koja je odbila sporazum s Kanadom i to se pokušava riješiti. Namjerava se potpisati i sporazum trgovinski s Japanom.

Europski fondovi za strateška ulaganja također su bili tema summita. Fond je nastao kao zajednička inicijativa Europske komisije i Europske bake, kako bi se nadoknadio nedostatak investicija nakon dugotrajne krize. To je okosnica plana za obnovu Europe. U njemu se predviđa 315 milijardi eura ulaganja, istaknuo je Plenković.

Na neformalnoj večeri, izvijestio je premijer, razgovaralo se o Rusiji i njezinom odnosu prema Ukrajini, odnosno Krimu. I dalje se radi o dvotračnom pristupu prema Rusiji. Jedan je principijelan, drugi vodi računa o Rusiji kao globalnom akteru.

Jedna od tema bio je i Brexit.

“Prije nego London notificira članice o rezultatima referenduma neće biti pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU. Pregovori će biti vjerojatno nakon ožujka jer se tada prema britanskom kalendaru događa ta notifikacija. Riječ je izrazito kompleksnom pitanju koje pogađa državljane EU koji žive u Velikoj Britaniji i državljana EU koji žive u Velikoj Britaniji. Postoje i značajne financijske posljedice na proračun EU. On se 80% financira od 10-ak najjačih članica, a među njima je i Britanija, što ima značajne posljedice financijske na dugoročna planiranja budžeta koji su već napravljeni, primjerice onaj za sedmogodišnje razdoblje”, poručio je Plenković na kraju dodavši da na ovaj način, podnošenjem izvještaja, želi
pridonijeti senzibiliziranju hrvatske javnosti o radu Europskog vijeća.

Facebook Komentari