Koliko je još uvijek jak utjecaj starih veza i poznanstava u današnjoj politici te balkanske države

Njemački mediji pišu o presudi Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, koje je sud u Münchenu označio krivima za smrt Stjepana Đurekovića. Podsjeća se na okolnosti izručenja te na utjecaj „starih veza“ iz doba Jugoslavije.

Vijest o izricanju presude Perkoviću i Mustaču je jedno vrijeme bila glavna vijest na portalu TV-postaje ARD, tagesschau.de, jednom od najvažnijih news-portala u Njemačkoj. Navodi se da u presudi stoji kako su oni „sukrivci za nasilnu smrt Stjepana Đurekovića“. I dodaje kako „oni doduše nisu sami izveli ubojstvo, ali su ga očito svjesno naredili“.

Tagesschau.de napominje da tijekom suđenja „nije bilo čvrstih dokaza za to, ali da je bio bogat mozaik izjava svjedoka, koji su saslušani tijekom 21-mjesečnog suđenja“. Ovaj portal podsjeća i da su Perković i Mustač izručeni Njemačkoj nakon duge procedure i nakon komplikacija koje su nastale nakon donošenja „Lex Perković“, kojim je, kako piše ovaj portal, „socijalistička vlada u Zagrebu pokušala spriječiti izručenje“.

To pokazuje, kako zaključuje tagesschau.de, koliko je još uvijek jak utjecaj starih veza i poznanstava u današnjoj politici te balkanske države. Spiegel.de piše da su „dva Hrvata (Perković i Mustač, nap. red.) presudom označeni kao sukrivci za smrt protivnika režima Stjepana Đurekovića 1983.“ Dodaje se kako su optuženici tijekom cijelog sudskog postupka šutjeli. Spiegel.de dodaje kako su oni izručeni tek 2014. – nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, i to „na pritisak Njemačke“, prenosi DW.de.

Najčitaniji njemački tabloid bild.de pod naslovom „Doživotne zatvorske kazne u procesu zbog ubojstva disidenta“ objašnjava zbog čega je uopće do suđenja došlo tako kasno, čak 33 godine nakon ubojstva Stjepana Đurekovića. Razlog je „međunarodno pravo“. Tek je naime, piše bild.de, ulaskom Hrvatske u EU u srpnju 2013. godine stvorena pravna pretpostavka da Hrvatska na temelju Europskog uhidbenog naloga mora izručiti bivše djelatnike Službe državne sigurnosti. „Hrvatska je nabrzinu usvojila zakon koji je onemogućio izručenje, ali je Zagreb popustio zbog velikog pritiska EU“, podsjeća Bild.

Share This Article